Mustafa Hilmi Hadžiomerović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović''' rođen je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vri...«.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
 
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{wp+}}
'''Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović''' rođen je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je medresu u Prijedoru, a zatim došao u Gazi Husrevbegov hanikah1833. godine. U Hanikahu u Kuršumliji medresi učio je pred znamenitim muderisomMehmed ef. Kučukom, a potom je pohađao predavanja sarajevskog muftije Muhameda Sakir ef. Muidovića i Muhamed ef. Telalagića.
{{izvor}}
'''Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović''' ([[Kulen-Vakuf]], [[1816.]] - [[10. veljače]] [[1895.]]), visoki bh. muslimanski vjerski dužnosnik
 
== Životopis ==
Godine 1837. otišao je u Istanbul u Hekim Čelebi medresu i nastavio nauke pred najpoznatijim alimima (vjerskim naučnicima) tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istambulu, te kratkog muderizovanja u Bosanskom Novom, prihvata mjesto muderisa Kuršumli medrese u Sarajevu, a godinu dana kasnije biva imenovan za imama Arebi-atik džamije.
'''MustafaRodio Hilmi ef. Hadžiomerović''' rođense je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je medresu u Prijedoru, a zatim došao u [[Gazi Husrevbegov hanikah1833hanikah]] 1833. godine. U Hanikahu u Kuršumliji medresi učio je pred znamenitim muderisomMehmedmuderisom Mehmed ef. Kučukom, a potom je pohađao predavanja sarajevskog muftije Muhameda Sakir ef. Muidovića i Muhamed ef. Telalagića.
 
Godine 1837. otišao je u IstanbulCarigrad u medresu Hekim Čelebi medresu i nastavio nauke pred najpoznatijim alimima (vjerskim naučnicima) tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istambulu, te kratkog muderizovanjamuderiziranja u Bosanskom Novom, prihvataprihvaća mjesto muderisa Kuršumli medrese u Sarajevu, a godinu dana kasnijeposlije biva imenovan za imama Arebi-atik džamije.
Iako je 1856. godine postavljen za sarajevskog muftiju, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović nije prekidao muderiskuslužbu, kao sto će i kao reisu-l-ulema nastaviti držati predavanja sve do 1888. godine. Vršeći muftijsku službu, izdao je veliki broj fetvi. Okupaciona austro-ugarska uprava u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o čemu je Car donio odluku 17. oktobra 1882. godine, dok je svečano ustoličenje obavljeno u Konaku 15. decembra1882. godine.
 
Iako je 1856. godine postavljen za sarajevskog muftiju, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović nije prekidao muderiskuslužbumuderisku službu, kao sto će i kao reisureis-lul-ulema nastaviti držati predavanja sve do 1888. godine. Vršeći muftijsku službu, izdao je veliki broj fetvi. OkupacionaOkupacijska austro-ugarska uprava u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog reisu[[reisululema|reis-lul-ulemu]] Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o čemu je Carcar donio odluku [[17. oktobralistopada]] 1882. godine, dok je svečano ustoličenje obavljeno u Konaku 15. decembra1882prosinca 1882. godine.
Iscrpljen dugogodišnjim radom, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović podnio je ostavku na položaj reisu-l-uleme 1893. godine, a umro je 10. februara 1895. godine.
 
Iscrpljen dugogodišnjim radom, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović podnio je ostavku na položaj reisureis-lul-uleme 1893. godine, a umro je 10. februaraveljače 1895. godine.
 
[[Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina]]