|
== Životopis ==
=== Rani život ===
Fikret Abdić rodio se kao treće od trinaestoro djece Hašima i Zlate Abdić.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/abdic.htm moljac]</ref> Opće i obiteljsko siromaštvo, pojačano [[Drugi svjetski rat|ratom]], obilježavaju razdoblje odrastanja i ključne socijalizacijske godine. Budući da mu se otac u kasnijoj fazi rata, kao i većina boraca [[Huska Miljković|Huske Miljkovića]], dragovoljno ili iz nužde pridružio [[partizani]]ma, Fikret je odrastao kao klasično dijete [[komunizam|komunizma]]. Okružen je čvrstom vjerom u bolju budućnost, [[bratstvo i jedinstvo]], strahom od zala prošlosti, opterećen predrasudama o negativnoj ulozi tradicije i [[religija|vjere]], posebice vjerskih institucija, u životu naroda. Duboka vjera u parolu ''Znanje je moć!'' i pomoć najmoćnije [[beg]]ovske i partizanske obitelji, obitelji Pozderac, odredili su njegov život i karijeru sve do izbijanja afere Agrokomerc 1987. godine. <ref name="moljac"/>
'''Ljudi, koji su pod svaku cijenu htjeli postati “LIDERI”, imali su moć, ali im je nedostajala politička biografija, koju su kompenzirali suludim odlukama i doveli BiH do dna.'''
=== Šef Agrokomerca ===
'''Radi velikog interesa javnosti i medija, s ciljem ISTINITOG informiranja javnosti objavljujemo'''
Kao mlad, ambiciozan i gotovo patološki marljiv diplomirani inženjer [[agronomija|agronomije]] (iako oprezno treba uzeti njegovu izjavu da je puna dva desetljeća radio dvadeset sati dnevno, tri spavao i sat se odmarao), Fikret Abdić na položaju direktora Poljoprivredne zadruge u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] stvorio je svoju životnu poslovnu viziju. Odlučio je na siromaštvu, zaostalosti, jadu i bijedi [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] izgraditi najmoćnije poljoprivredno i poslovno carstvo na prostoru [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] - [[Agrokomerc]].
'''BIOGRAFIJA FIKRETA ABDIĆA'''
Tehnologiju poslovnog uspjeha izgradio je na najčudnijoj kombinaciji [[socijalizam|socijalističkog]] radničkog natjecanja (ogranizacija godišnjih Smotri dostignuća), uporabi suvremenog zapadnog pristupa poslu, [[korupcija|korupcionaškoj]] uporabi političara i novinara u gospodarske svrhe, te hazarderskog financijskog menadžmenta i agresivne televizijske reklame.
Fikret Abdić rođen je 29.09.1939. godine kao treće, od dvanaestero djece Hašima i Zlate Abdić.
=== Montirani proces ===
Osnovnu školu završio je u Donjoj Vidovskoj, srednju poljoprivrednu školu u Derventi, višu poljoprivrednu školu u Križevcima i poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Nakon završetka srednje škole, s 21 godinom, 01.06.1960. godine, počinje raditi kao poljoprivredni tehničar u zemljoradničkoj zadruzi Mala Kladuša.
No, njegov poslovni uspjeh, kao i politički uspon njegovih političkih sponzora [[Hamdija Pozderac|Hamdije]] i [[Hakija Pozderac|Hakije Pozderca]], postali su [[1987.]] godine nepodnošljivi sarajevskom režimu utjelovljenom u [[Branko Mikulić|Branku Mikuliću]]. Naknadno se ispostavilo kako je montirani proces Fikretu Abdiću, koji će trajati pune tri godine, politički bio usmjeren protiv Hamdije Pozderca i njegovog položaja šefa komisije za reviziju Ustava SFRJ. Fikret Abdić bio je uhićen i optužen za djelo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja SFRJ po članku 114. Krivičnog zakona SFRJ. Glavna optužba bila je da je izdao [[mjenica|mjenice]] bez financijskog pokrića u vrijednosti od oko 400 milijuna dolara.
U zemljoradničkoj zadruzi ostaje 4 mjeseca, nakon čega prelazi u Općinu Velika Kladuša na mjesto referenta za poljoprivredu i šumarstvo.
Javnost navikla da bez kritičke distance prihvaća takve procese spremno je nasjela na dobro vođenu medijsko-političku kampanju koju su vodili beogradski mediji na čelu s listom ''[[Borba (novine)|Borba]]'', čiji je novinar otkrio aferu. [[Manipulacija]] javnosti otišla je dotle da je čak i glasoviti viktimolog i profesor kaznenog prava [[Zvonimir Šeparović]] tvrdio da položaj i imunitet [[savezni zastupnici SFRJ|saveznog zastupnika]] ne smiju biti prepreka da se Fikret Abdić pritvori. Ali on je, također, bio jedan od prvih [[intelektualac]]a koji je shvatio pravu prirodu procesa te je u tjedniku ''[[Danas (Zagreb)|Danas]]'' [[6. lipnja]] [[1989.]] godine zatražio hitno puštanje Fikreta Abdića iz pritvora.
U septembru 1960. godine izabran je za sekretara općinskog Komiteta narodne omladine Velika Kladuša, a sedam mjeseci kasnije, izabran je za Predsjednika Omladine.
Njegov jedini iskreni prijatelj, pobratim i stručni savjetnik, odvjetnik i životopisac [[Hrvoje Šošić]] prvi je uz Fikretova brata Hasana (koji je izložen policijskim represijama i sustavnoj medijskoj demonizaciji 1989. godine izvršio samoubojstvo), još 1987. godine ustao u njegovu obranu proglasivši se vodećim stručnjakom za spas Agrokomerca, te jedinim istinskim fikretologom. U obranu Abdića napisao je tri knjige o Agrokomercu koje predstavljaju žanrovski najčudniju mješavinu [[biografija|biografske literature]], političke analize i teorijske advokature ikada nastalu na ovim prostorima. Njegova je ključna teza bila da je Abdić čovjek s božanskim nadahnućem i poslanstvom, te da pripada svetom trojstvu povijesnih, legendarnih i mitskih ličnosti [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]], koje uz njega još tvore narodni junak [[Mujo Hrnjica]] i zapovjednik obrane Cazinske krajine od svih i svakog u Drugome svjetskom ratu [[Huska Miljković]].
Nakon godinu dana, izabran je za organizacionog sekretara Općinskog Komiteta Saveza Komunista Velika Kladuša.
Neki autori smatraju da je rat u Bosanskoj Krajini počeo 1987. godine kad je uhićen Fikret Abdić.<ref>[http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&elementid=320279 Faruk Borić: Rat u Bosanskoj krajini je počeo 1987. hapšenjem Fikreta Abdića!, ''Dani'', br. 509, str. 12., 16. ožujka 2007.]</ref>
Sa nepunih 24 godine, 10.04.1963. godine, postao je Narodni poslanik u Skupštini BiH, najmlađi u Jugoslaviji. Dužnost Poslanika u Narodnoj Skupštini obnašao je 8 godina kao neprofesionalac.
=== Rehabilitacija ===
Kad je zemljoradnička zadruga u Velikoj Kladuši zapala u teškoće, a nakon što je politički Aktiv, kojem je i sam pripadao, raspravljao o sudbini zadruge, samoinicijativno se opredijelio za rad u struci i od 01.05.1963. godine ostao na mjestu direktora zemljoradničke zadruge, sa 19 zaposlenih, iz koje je nastao Agrokomerc d.d. Velika Kladuša sa 13.500 radnika i 7.000 kooperanata.
Boravak u zatvoru, širenje [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije i sve klimaviji temelji komunizma stvorili su od Fikreta Abdića u razdoblju od 1987. do 1990. godine [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i općeg medijskog junaka. Njegova politička slava dostigla je vrhunac kada je napustio zatvor te posebice kad je [[15. rujna]] [[1990.]] godine organizirao najveći bošnjački narodni zbor u Velikoj Kladuši, objavivši svoje pristupanje [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA) [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]].
Od 1964. godine bio je na dužnosti Potpredsjednika Općine Velika Kladuša, gdje je ostao imenovan dugi niz godina.
Sklonost uspješnoj dramatizaciji vlastite sudbine pokazao je i tom prilikom. Naime, odluku pristupanja Stranci demokratske akcije donio je 24 sata prije raspisivanja izbora, a nakon što je nekoliko dana prije toga s emisarom [[Ante Marković]]a [[Emir Kusturica|Emirom Kusturicom]] punih pet sati razgovarao o mogućnosti pristupanja [[Savez reformskih snaga|Savezu reformskih snaga]]. Na izborima za [[Predsjedništvo BiH]], kao predstavnik bošnjačkog naroda, dobio je najveći broj glasova. Ali, svoje mjesto predsjednika Predsjedništva, koje mu je po broju dobivenih glasova pripadalo, prepušta Aliji Izetbegoviću. Bila je to, kasnije će se pokazati, za Fikreta Abdića velika pogrješka. On se umjesto najvišega političkoga položaja odlučio vratiti u Cazinsku krajinu te pokušati sačuvati sve krhkiji mir te osigurati oživljavanje Agrokomerca.
Jednu godinu je volontirao kao sekretar Komiteta.
=== Pokrajina Zapadna Bosna ===
S nepunih 34. godine života, izabran je za člana CK BiH (Centralnog Komiteta BiH ), najvišeg tijela u Republici BiH, gdje je ostao sve do afere Agrokomerc 1987. godine.
Stvaranje modela mirnodopske ekonomike u ratu počeo je 1992., a usavršio 1993. godine. Model je bio vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je [[njemačka marka|njemačku marku]]. Sklopio je sporazume o trajnom miru s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i o suradnji i priznanju s [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na uporabu [[bescarinska zona|bescarinske zone]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inozemstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke Voće.
'''Pored članstva u CK BiH, ujedno je bio i poslanik u Skupštini BiH'''. O tom se vodila rasprava, jer j'''e bio jedini član oba tijela, ali zbog životnog djela i dostignuća u radu imao je tu privilegiju'''.
Bujanjem ratnih sukoba i nakon što je bio u potpunom srpskom okruženju Abdić na vlastiti rođendan 29. rujna 1993. godine proglašava [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Samostalnu autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. Naravno, vlasti u Sarajevu na to su gledale kao na čistu izdaju. No, hrvatski političari tada su smatrali Fikreta Abdića junakom. Ali više od pola godine takvim su ga vidjeli i mnogi strani političari, diplomati i novinari. Za najodgovornije među njima on je bio čovjek blistave političke budućnosti (Fred Eckhardt, glasnogovornik [[Konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Konferencije o bivšoj Jugoslaviji]]), tvorac gospodarskog ratnog čuda (John Pomfret, novinar [[Washington Post]]a), pregovarački genij ([[The Observer]]) itd. U listu Washington Post Abdić je ovako opisivan: ''Kamioni UN-a u [[Bihać]] su prevozili brašno, ulje, i katkad, naranče. Abdić je krijumčario kavu, šampon, povrće, kreme za lice, zubne paste i mnoga druga sitna zadovoljstva bez kojih se život ljudi navikli na udobnost može činiti bijednim. Prije nekoliko tjedana dopremio je teret kupaćih kostima; bihaćke bogate rijeke i potoci mame ljude umorne od rata...''
Početkom 1986. godine izabran je u Saveznu Skupštinu Jugoslavije, najvišeg predstavničkog tijela u bivšoj SFRJ.
Uskoro je pukla i ljubav između Abdića i Hrvatske. Dovoljno je bilo da Hrvatska televizija objavi snimke nasmijanog Fikreta Abdića u društvu s [[Milan Martić|Milanom Martićem]] i [[Boro Mikelić|Borom Mikelićem]], pa da cijela javnost iskaže spremnost da jučerašnjeg europskog Bošnjaka i dokazanog hrvatskog prijatelja razapne na strašni stup srama. No iste, ili vrlo slične, slike mnogih sličnih hrvatskih susreta s Radovanom Karadžićem, [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] i drugima ta je ista javnost snošljivo prihvaćala.
'''Dobitnik je najvećih priznanja u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji i to: ZLATNE ZNAČKE Privredne Komore Jugoslavije, ORDEN RADA SA ZLATNIM VIJENCEM, Nagradu ZAVNOBIH-a za životno djelo, a zajedno sa radnicima Agrokomerca, nagradu AVNOJ-a, najvećeg priznanja u SFRJ''' (Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji).
Sporazum o federaciji i savezništvu Bošnjaka i Hrvata doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su postrojbe [[Peti korpus Armije BiH|Petog korpusa Armije BiH]], pod zapovjedništvom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom kolovoza [[1994.]] godine umarširale u Veliku Kladušu, Fikret Abdić postao je izbjeglica. Ipak, Abdić se nakratko vratio i uz pomoć martićevih srpskih pobunjenika umarširao u Veliku Kladušu. Sada su mu apetiti porasli i Abdić je proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon oslobodilačke akcije [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] [[operacija Oluja|Oluja]], kada se ruši [[SAO Krajina|srpska paradržava u Hrvatskoj]], istodobno [[Armija BiH]] potiskuje Abdića iz Cazinske krajine. Bio je to kraj ideje o državici na zapadu Bosne i Hercegovine.
Kao saveznog poslanika u Skupštini Jugoslavije, bez prava da se obrati Skupštini, ali i bez poziva na istu, uhapšen je 08.09.1987. godine zbog „afere Agrokomerc“.
=== Uhićenje i suđenje ===
U Bihaćkom pritvoru proveo je 26 mjeseci, pod optužbom da je potkopao ekonomski sistem Jugoslavije i po članu 114. Kaznenog zakona SFRJ prijetila mu je smrtna kazna.
Ponovno gubitnik, Abdić se nastanio u [[Opatija|Opatiji]] i posvetio vođenju poduzeća čije je središte u hotelu Kontinental, u samom središtu Rijeke. Time se, međutim, nije završila priča o autonomiji u zapadnoj Bosni. U Bihaću je Abdić optužen za smrt 121 civila i trojice ratnih zarobljenika, te za ranjavanje više od 400 civila na bihaćkom, cazinskom, bužimskom i velikokladuškom području 1993. i 1994. godine. Abdić je cijelo vrijeme nakon toga odbacivao bilo kakvu odgovornost, tvrdeći da je riječ o [[AID]]-ovim smicalicama. Sada to mora dokazati pred riječkim sudom.
Nakon 26 mjeseci „afera Agrokomerc“ završila je prvostupanjskom presudom, koja ga je teretila za kupovinu kaljeve peći, te mu je određena kazna zatvora od 5 godina. Žalba na prvostupanjsku presudu nikad nije riješena. Viši sud u Bihaću je, nakon 17 godina, donio Rješenje, kojim su Fikret Abdić i ostali oštetili Agrokomerc za 12,70 KM, te da se proces obustavlja radi zastare.
Kako bilo, Fikret Abdić - prema tvrdnjama [[Slaven Letica|Slavena Letice]] - ostavlja dojam veselog, prijaznog, odlučnog i hrabrog čovjeka. Dobro podnosi teške i krizne situacije. Dvije anegdote to najbolje potvrđuju. Prva svjedoči o njegovu hrabrom ponašanju za vrijeme uhićenja, istražnog zatvora i suđenja, a ilustrirana je sudskom izjavom od [[5. svibnja]] [[1988.]] godine: ''Ne bojim se palice, ne bojim se tamnice, ne bojim se smrtne kazne! Jer se borim za pravu stvar.'' Sličan smisao i poruku ima i njegovo ponašanje pred [[Željko Ražnatović|Arkanovim]] [[četnici|četnicima]] u [[Bijeljina|Bijeljini]] kad je odbio ispuniti zahtjev da legne u blato, pozivajući ih da mu pucaju u prsa.
'''Na prvim višestranačkim Izborima u BiH, održanim 1990. godine, osvojio je 1.045.539 glasova, a u svim izbornim jedinicama za Vijeće naroda, dobio je najviše glasova Srba, Hrvata i Muslimana.'''
I kako god završila priča o Fikretu Abdiću, članovi obitelji, pristaše i sljedbenici iz Cazinske krajine uvijek svoga Babu (kako ga nazivaju) vide u idealiziranoj slici koju je on stvorio u doba rasta Agrokomerca i njegovog pravosudnog progona od 1987. do 1990. godine. On je za njih veliki poslovni mag, brižan i skroman narodni vođa, tribun i učitelj kojem je tuđe pojedinačno, a obiteljsko i opće dobro iznad svake osobne koristi.
'''Dobio je gotovo 200.000 glasova više od Predsjednika stranke SDA, Alije Izetbegovića, na čijoj listi se kandidirao.'''
U srpnju [[2002.]] godine Sudsko vijeće Županijskog suda u [[Karlovac|Karlovcu]] osudilo ga je nepravomoćnom prvostupanjskom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj. Godine [[2005.]] Hrvatski Vrhovni Sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora.
Izabran je za člana Predsjedništva BiH, koje je brojilo 7 članova. Sukladno Ustavu R BiH, članovi Predsjedništva su većinom izabrali Aliju Izetbegovića za Predsjednika Predsjedništva.
'''Prema članu 220. Ustava R BiH, mandat mu je trajao sve do prvih poslijeratnih Izbora u BiH u oktobru 1996. godine.'''
Briljantna pobjeda na prvim višestranačkim izborima u BiH bila je uvod u sudske postupke, koji su se nizali jedan za drugim, a sve u cilju političke diskvalifikacije Fikreta Abdića.
S ciljem spašavanja ljudskih i proizvodnih resursa na području Okruga Bihać, kao jedinog slobodnog teritorija u BiH, a nakon provedenog Referenduma o Inicijativi za Proglašenje Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, na ustavotvornoj Skupštini, održanoj 27.09.1993. godine, izabran je za Predsjednika Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna u sastavu Republike Bosne i Hercegovine.
'''Dužnost člana Predsjedništva R BiH obavljao je sve do protjerivanja sa prostora Bosne i Hercegovine, 21.08.1994. godine''', kada je, sa preko 80.000 stanovnika općina Velika Kladuša i Cazin, i '''kao član Vrhovne Komande BiH, ispred V Korpusa Armije Bosne i Hercegovine, izbjegao na teritorij Republike''' Hrvatske pod kontrolom hrvatskih Srba.
Zbog nemogućnosti Međunarodne zajednice da riješi izbjegličku krizu i zbog nehumanih uvjeta u kojima je boravilo civilno stanovništvo, koncem 1994. godine, vraća se u Veliku Kladušu.
Nakon udružene akcije vojske R Hrvatske i Armije BiH, zajedno sa stanovništvom ovih općina ponovno odlazi u izbjeglištvo, 07.08.1995. godine.
'''Dan kasnije, sa Predsjednikom Federacije BiH, Potpredsjednikom Vlade RH, Ministrom u Vladi BiH, veleposlanikom R BiH u Hrvatskoj, zajedno sa predstavnicima Vlade AP ZB, potpisao je Sporazum u Kuplenskom, koji je garantirao siguran povratak izbjeglog stanovništva, amnestiju i aboliciju za sve.'''
'''Po dolasku u Republiku Hrvatsku''', a uz suglasnost Hrvatske Vlade, '''rješava radne dozvole za izbjeglo stanovništvo Zapadne Bosne i zapošljava ih u privatno poduzeće FINAB, osnovano s ciljem stvaranja uvjeta za političko organiziranje i povratak na svoja ognjišta.'''
'''Idejni je tvorac, osnivač i prvi Predsjednik Demokratske Narodne Zajednice BiH, osnovane 27.05.1995. godine, na čijem čelu ostaje''' '''sve do''' pravomoćnosti Presude Vrhovnog suda RH za ratni zločin '''2005. godine.'''
'''Republika Hrvatska osudila ga je na 15 godina zatvora, zbog proglašenja Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, te osnivanja sabirnih centara na području Zapadne Bosne''' u vrijeme trajanja međumuslimanskog rata, '''usprkos činjenici da Haški Sud nije našao elemente za krivični progon.'''
'''Kaznu zatvora služio je u pritvoru Karlovac, kaznionici Lepoglava i zatvoru Pula, pod najtežim uvjetima – u samici, pod ključem.'''
Pušten je na prijevremeni otpust, nakon odsluženja 2/3 kazne, a preostalu 1/3 živio je u Republici Hrvatskoj.
Na tlo Bosne i Hercegovine, prvi put, nakon 07.08.1995. godine, dolazi 12.09.2012., kada otpočinje ponovna „hajka“ i pritisak na hrvatsko pravosuđe, s ciljem da mu se zabrani dolazak u BiH.
'''Ni nakon 56 godina radnog staža nije ostvario pravo na mirovinu.'''
'''Laburistička Stranka BiH kandidirala ga je za Načelnika općine Velika Kladuša na Izborima 2016. godin'''
<br />
* ''SDA hoće, može, zna'', Masmedia, Zagreb, 1991.<ref name="katalog.kgz.hr">[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=-1&spid0=10&spv0=Abdi%C4%87%2C+Fikret&xm0=1 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Abdić, Fikret], katalog.kgz.hr, pristupljeno 1. lipnja 2018.</ref>
* ''Od idola do ratnog zločinca i natrag'', Naklada Kvarner, Rijeka, 2016.<ref name="katalog.kgz.hr"/>
| 