Inačica od 18. studenoga 2018. u 01:44 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Vratio zanimljivosti uz izvor. ← Starija izmjena		Inačica od 12. prosinca 2018. u 11:50 uredi ukloni ovu izmjenu Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits →‎Poezija Novija izmjena →
Redak 53: Krležin je pjesnički opus bjelodan izuzetak od vlastite izreke: "Tko je propao na svim životnim poljima, preostaje mu još bavljenje poezijom i [[Politika\|politikom]]". Istina, počeo je glagoljivim, [[Walt Whitman\|whitmanovskim]] i verhaerenovskim panteističko-egzaltiranim "simfonijama" ("Pan", [[1917.]], "Tri simfonije", 1917.), nabujaloga verbalnoga vatrometa koji je trebao ostaviti dojam ekstatične životne radosti u kojoj se pojedinac gubi u, za njega oslobađajućim, ritmovima kozmosa. No, rezulatat je bio daleko od očekivanoga (kao što su ustanovili i drugi vitalistički panteisti koji su u to doba harali literarnom Europom): razlomljena sintaksa, mnoštvo bizarnih asocijacija i šepava ritmika naveli su srpskog pjesnika i kritika [[Simo Pandurović\|Simu Pandurovića]] na ironičan komentar o jednom Krležinom stihu u kojem ovaj, u karakteristično groteskno-hiperboličnoj maniri najavljuje razaranje vlastitoga mozga: "Ne sumnjamo da će g. Krleža uspeti u svojim namerama!" Nakon te faze uslijedila su zrelija ostvarenja, objavljena u četvorim zbirkama [[1918.]], 1918., te u lirskim djelima početka 1930-ih. Za te se ~~ostvaraje~~ostvaranje može konstatirati da pokazuju utjecaj srednjoeuropske proturatne lirike i ekspresionističke poetike. Dominantni senzibilitet je paradoksalna mješavina otupjele otuđenosti i sućuti; najbolje pjesme su nabijene pregnantnim slikama društvene bijede i u njima teku asocijativne struje koje vrtlože više disparatnih mislenih i osjećajnih uzlova u uvirno središte pjesničke slike. Opći je dojam toga dijela Krležina pjesničkog djela zrelost u kojoj je hipernadraženi senzibilitet mladca s kompleksom nacionalnoliterarnoga profeta iz rane faze pretočen u snažni i dojmljivi lirski korpus modernističkog uklona – korpus u kojemu su asimilirani i integrirani utjecaji raznih "izama" – poglavito francuske i njemačke provenijencije ([[dadaizam]], [[nadrealizam]], formalizam, ekspresionizam,...). [[Datoteka:Petrica Kerempuh.JPG\|mini\|200px\|Petrica Kerempuh, glavni lik iz Krležinih "Balada Petrice Kerempuha"]]

Miroslav Krleža: razlika između inačica