Meteorski pljusak: razlika između inačica

'''Meteorski pljusak''', '''meteorska kiša''' ili '''meteorski roj''' je pojava skupine [[meteor]]a iz jedne točke na nebu ([[radijant]]a). U obilnome meteorskom pljusku u jednom [[sat]]u pojavi se više desetaka ili stotina meteora. Pljusak traje od nekoliko sati do više dana. Meteorski pljuskovi potječu s putanja postojećih ili iščezlih [[komet]]a, najčešće se pojavljuju s periodom od jedne godine, na primjer [[Liridi]] (22. travnja), [[Perzeidi]] (11. ili 12. kolovoza), [[Andromedidi]] (14. studenoga), [[Leonidi]] (16. do 18. studenoga), [[Geminidi]] (13. prosinca) i drugi. <ref> '''meteor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68565] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Ovi su meteori zapravo svemirske krhotine koje velikim [[brzina]]ma udaraju u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], pri čemu se na nebu, na putanji meteora, pojavljuju svijetle trake. Većina je dijelova manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla. Ostatci koji su dovoljno veliki da prežive pad nazivaju se [[meteorit]]ima. Meteorske su kiše vrlo rijetka pojava, zbiju se tek nekoliko puta unutar jednog stoljeća. Pojam meteorske kiše (pljuska) neki poistovjećuju s pojmom [[meteorski potok|meteorskog potoka]], što je pogrješnopogrešno.

Meteorski rojevi nastaju s ulaskom Zemlje u oblak sitnih krutih čestica. Promatrajući staze meteora, čini nam se, zbog perspektive, da izviru iz jednog područja neba; to je [[radijant]]. Meteorskih rojeva ima nekoliko desetaka i odlikuju se dobom godine kada se javljaju. Rojevi nastaju od [[komet]]a koji još postoje ili koji su već nestali. Čak je i za mnoge sporadičke meteore nađeno da stižu s kometskih staza. No to ne isključuje mogućnost da rojevi nastaju u području [[ekliptika|ekliptike]] i na neki drugi način. Kometi su praćeni oblakom praha koji je najveće [[gustoća|gustoće]] u blizini samog kometa; oblak praha protegnut stazom zvat ćemo [[Meteorski potok|meteorskim potokom]]. Na stazama starih kometa, a i kometa koji su nestali, prah je rasprostrt jednoliko. Do razlike u jačini pljuskova od godine do godine dolazi ako prah nije rasprostrt jednoliko uzduž potoka, jer Zemlja nije u prilici prijeći potok uvijek na mjestu istog zgušćenja. Potoke meteora poremećuje osim toga [[Newtonov zakon gravitacije|privlačna sila]] [[planet]]a. Pljusak traje po više dana. Među rojevima ima takvih koji su otkriveni danju, uz pomoć radiolokacije. Oni mogu prestavljatipredstavljati iste rojeve koji se u drugom dijelu godine jave noću. Jedan od dnevnih jesu '''β - tauridi''', a njemu odgovaraju noćni, '''tauridi'''. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>