Vodena para: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Vodena para
Redak 11:
[[Datoteka:Above the Clouds.jpg|mini|desno|300px|Oblaci, stvoreni kondenzacijom vodene pare]]
===Hlapljenje===
Kada molekula vode napusti svoju površinu, kaže se da hlapi. [[Hlapljenje]] je oblik isparavanja kapljevine koji se odvija na temperaturama nižim od [[Vrelište|vrelišta]]. Iako na tim temperaturama prosječna [[energija]] [[molekula]] kapljevine nije dovoljna za promjenu [[Agregatna stanja|agregatnog stanja]], molekule na slobodnoj površini koje imaju dovoljnu energiju odvajaju se od površine pa kapljevina postepeno isparava. Vodena para koja nastaje od [[Tekućine|tekuće]] vode, uzima sa sobom i dio [[toplina|topline]], koju nazivamo '''hlađenje hlapljenjem'''.<ref>Schroeder David: ''Thermal Physics''. 2000, Addison Wesley Longman. p36</ref>
 
Iznos hlapljenja ovisi o mnogim utjecajima, a u prosjeku je od 750 do 3 000&nbsp;mm godišnje po kvadratnom metru. [[Vlažnost zraka]] određuje količinu vodene pare u atmosferi. '''Higrometar''' je uređaj za mjerenje vlažnosti zraka. '''Apsolutna vlažnost zraka''' - maksimalna količina vodene pare koju može primiti 1m<sup>3</sup> zraka (u gramima)kod neke [[temperatura|temperature]]. Apsolutna vlažnost zraka raste s porastom temperature (-> veće isparavanje). '''Specifična vlaga zraka''' jest broj grama vodene pare u 1&nbsp;kg vlažnog zraka. '''Relativna vlaga zraka''' je broj koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi taj zrak na toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. Apsolutna vlažnost zraka se mijenja od 5 g vodene pare na [[kubični metar]] kod 0 [[Celzijev stupanj|ºC]], do 30 g na kubični metar pri 30&nbsp;°C.<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-53259/climate#292984.hook] Encyclopædia Britannica</ref>
[[Datoteka:Cloud forest mount kinabalu.jpg|mini|desno|300px|Tropske šume su primjer velike vlažnosti zraka]]
 
===Kondenzacija===
Vodena para će se kondenzirati na neku površinu samo ako je površina hladnija od [[Temperatura rosišta|temperature rosišta]]. '''Temperatura rosišta''' je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog [[tlak]]a, da počne [[kondenzacija]] vode. Kada se vodena para kondenzira, ona donosi i određenu količinu [[toplina|topline]], znači da zagrijava površinu na kojoj se kondenzira. U isto vrijeme, vlažni zrak se neznatno hladi. U atmosferi, kondenzacijom vlažnog zraka stvaraju se [[oblaci]] i [[magla]], na jezgrama kondenzacije.