Wikipedija

Intelektualni kapital: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Intelektualni kapital je''', jedinstvena je ekonomska kategorija koja predstavlja materijalne i nematerijalne čimbenike koji su ključni za postizanje i očuvanje održivog razvoja i konkurentnosti u [[21. stoljeće|21. stoljeću]], a nastali su kao rezultat stvaralačke primjene znanja (uporaba znanja u stvaranju novododatne vrijednosti).'''
 
→
 
== Nastanak koncepta intelektualnog kapitala ==
Koncept intelektualnog kapitala pojavio se početkom [[1980-ih|osamdesetih]] godina XX[[20. stoljeće|20. stoljeća]] kada je pod utjecajem procesa globalizacije došlo do niza tehnoloških, gospodarskih, političkih i društvenih promjena koje su transformirale svjetsko gospodarstvo i utjecale na poslovno okruženje poduzeća.
 
Materijalni oblik stvaranja vrijednosti u sve većem obimu postao je rezultat stvaralačke primjene znanja, što je bilo evidentno u tržišnoj vrijednosti poduzeća koja je višestruko nadilazila knjigovodstvenu vrijednost poduzeća (vrijednost ukupne materijalne i financijske imovine). To povećanje udjela znanja u novostvorenoj vrijednosti glavno je obilježja nove ekonomije, koja se još naziva i "Ekonomija znanja".
 
U ekonomiji znanja najvažniji ekonomski resurs za postizanje održivog razvoja i konkurentnosti više nije kapital, prirodni resursi ili rad (tradicionalni resursi), već znanje, a u njemu intelektualni kapital.
 
→
 
== Struktura intelektualnog kapitala ==
Intelektualni kapital sastoji se od sljedeće strukture:
* Ljudski kapital
* '''LJUDSKI KAPITAL'''
* Strukturalni (organizacijski) kapital
* '''STRUKTURALNI (ORGANIZACIJSKI) KAPITAL'''
* Relacijski (potrošački) kapital
* '''RELACIJSKI (POTROŠAČKI) KAPITAL'''
 
== ''Ljudski kapital'' ==
Ljudski kapital je pokretač intelektualnog kapitala. Odnosi se na akumuliranu vrijednost investicija u obrazovanje, stručnost i budućnost svih zaposlenika i menadžment, te njihovu sposobnost da svoje znanje, vještine i iskustvo transformiraju u aktivno stvaranje dodatne vrijednosti za poduzeće.
 
Line 26 ⟶ 22:
 
"Umni radnik" je svaki zaposlenik koji:
-* pridonosi proizvođenju profita u poduzeću▼
 
-* uključen je u rješavanje problema▼
▲- pridonosi proizvođenju profita u poduzeću
-* visoko je educiran i kontinuirano ulaže u svoje znanje▼
 
-* marljiv je i vrlo motiviran za rad▼
▲- uključen je u rješavanje problema
-* fleksibilan je i adaptibilan▼
 
-* samouvjeren je i uporan.▼
▲- visoko je educiran i kontinuirano ulaže u svoje znanje
 
▲- marljiv je i vrlo motiviran za rad
 
▲- fleksibilan je i adaptibilan
 
▲- samouvjeren je i uporan.
 
Najveća vrijednost "umnih radnika" jest u činjenici da posjeduju tacitno znanje, jer je ono najznačajniji i najvrjedniji izvor konkurentske prednosti poduzeća.
 
== ''Stukturalni (organizacijski) kapital'' ==
Strukturalni (organizacijski) kapital je utjelovljenje ljudskog kapitala i njegova infrastrukturna podrška, te predstavlja sve čimbenike koji u poduzeću ostaju nakon što zaposlenici nakon radnog vremena napuste poduzeće. Ti čimbenici su:
 
-* '''''Intelektualno vlasništvo''''' - cjelokupno materijalizirano, kodificirano znanje: patenti, licence, autorska prava, franšize, software programi i sav ostali materijalizirani vrijednosni ljudski kapital.
-* '''''Organizacijski procesi''''' - planovi, pismene strategije, nacrti, priručnici i poslovnici, pravila, upravljački podsustavi, poslovne aplikacije, baze podataka,...▼
 
▲- '''''Organizacijski procesi''''' - planovi, pismene strategije, nacrti, priručnici i poslovnici, pravila, upravljački podsustavi, poslovne aplikacije, baze podataka,...
 
Za razliku od ljudskog kapitala, strukturalni kapital je moguće kvantificirati i vrijednosno odrediti.
 
== ''Relacijski (potrošački) kapital'' ==
Relacijski (potrošački) kapital predstavlja odnose između strateških poslovnih jedinica poduzeća, te međuodnose između poduzeća i vanjske okoline (potrošači, distributeri, partneri, i sve ostale interesne skupine iz vanjskog okruženja poduzeća.
 
Relacijski kapital je moguće grupirati u tri kategorije:
 
1)# Poslovne mreže
2)# Brand (tržišna marka)▼
 
3)# Potrošači, tj. odnos poduzeća s njima.▼
▲2) Brand (tržišna marka)
 
▲3) Potrošači, tj. odnos poduzeća s njima.
 
→
 
== Vodeći svjetski teoretičari intelektualnog kapitala ==
'''Thomas A. Stewart'''
* '''''međunarodni rodonačelnik termina "intelektualni kapital"'''''
* '''''autor prvoga članka o intelektualnom kapitalu''''' (godine 1991.), pod naslovom '''''“BrainpowerBrainpower - How Intellectual Capital is Becoming America’s Most Valuable Asset”'''Asset'', članak koji je izazvao veliko zanimanje za to područje i potaknuo ekonomiste na istraživanja tog novoga koncepta i razvitka teorije intelektualnog kapitala.
* '''''autor prve knjige o intelektualnom kapitalu u svijetu''''' (1997.god.) '''"''Intellectual Capital: The New Wealth of Organizations"'''''
 
'''Hubert Saint-Onge'''
* '''''rodonačelnik termina "potrošački kapital"''''' (1993.god.)
 
* odgovoran za razvoj programa za učenje za Canadian Imperial Bank of Commerce
* istraživao je načine na koji se učenje pretvara u ljudski i strukturalni kapital
 
'''Karl Erik Sveiby'''
* '''''autor prvih knjiga o nematerijalnoj imovini''''', kompanijama koje svoju vrijednost temelje na upravljanju nematerijalnom imovinom: knjiga '''''"The Know-How Company" ''''' (1986.god.), knjiga '''''"The New Annual Report" ''''' (1988.god.), knjiga '''''"The Invisible Balance Sheet"''''' (1989.god.) u kojoj predlaže teoriju za mjerenje kapitala znanja, na način da ga dijeli na tri sastavna dijela: ljudski, strukturalni, i potrošački (što kasnije postaju dijelovi intelektualnog kapitala)
 
* osnivač popularnog švedskog pokreta za upravljanjem znanjem i intelektualnim kapitalom
* prvi je prepoznao važnost mjerenja ljudskog kapitala, te je prvi započeo s mjerenjima nematerijalne imovine (prvo u svojoj kompaniji, a onda i drugim kompanijama)
 
'''Leif Edvinsson'''
* '''''prvi direktor za intelektualni kapital''''' u svijetu (u Skandia AFS, švedskoj osiguravajućoj kompaniji)
* autor Skandia modela za upravljanje intelektualnim kapitalom u kompanijama
* '''''autor prvog godišnjeg izvješća intelektualnog kapitala '''''
* autor knjige "''Korporativna longituda"'' (2002.god.)
 
'''Dragomir Sundać'''
* '''''autor prve knjige o intelektualnom kapitalu u Republici Hrvatskoj''''', pete u svijetu, naziva '''''"Intelektualni kapital"''''', izdane 1998. godine.
* autor jedinstvenog mjernog sustava za kontrolu učinkovitosti poslovanja i modela za povećanje učinkovitosti proizvođenja konkurentskih prednosti uz pomoć intelektualnog kapitala
* autor sljedećih knjiga na temu intelektualnog kapitala: “'''''Intelektualni kapital - ključni resurs 21.stoljeća'''''” (2001.god.), '''''“ZnanjeZnanje - temeljni ekonomski resurs”'''resurs'' (2002.god.), '''''“IntelektualniIntelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća”'''poduzeća'' (2009.god.) koju je financiralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske
* nositelj prvih kolegija na temu znanja i intelektualnog kapitala u Republici Hrvatskoj (kolegij '''''Ekonomija znanja''''' na diplomskom studiju, kolegij '''''Menadžment ekonomije znanja''''' na poslijediplomskom specijalističkom studiju, kolegij '''''Intelektualni kapital i ekonomija znanja''''' na poslijediplomskom doktorskom studiju, sve na Sveučilištu u Rijeci, Ekonomskom fakultetu u Rijeci)
→
== '''''Literatura''''' ==▼
Edvinsson, L. & Malone, M.S.: '''''Intellectual Capital: Realising Your Company’s True Value by Finding Its Hidden Brainpower''''', HarperCollins, New York, 1997. (http://www.amazon.com/Intellectual-Capital-Realizing-Companys-Brainpower/dp/0887308414)▼
 
 Thomas A. Stewart: '''''Your company's most valuable asset: intellectual capital''''', FORTUNE Magazine, October 3, 1994 (http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1994/10/03/79803/)▼
 
 Sundać D., Švast N.: '''''Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća''''', Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009. (http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/Knjizica_intelektualni_kapital.pdf)▼
 
Leadbeater, C., London, D.: '''''New Measures for the New Economy''''', International Symposium: Measuring and Reporting Intellectual Capital: Experience, Issues, and Prospects, Technical Meeting, Amsterdam, 1999.▼
 
▲== '''''Literatura''''' ==
Samuel M. Felton, William C. Finnie: '''''Knowledge is today’s capital: interviews Thomas A. Stewart''''', Strategy & Leadership Volume: 31, Issue: 2, 2003. (http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=1087-8572&volume=31&issue=2&articleid=872866&show=abstract)▼
▲* Edvinsson, L. & Malone, M.S.: '''''Intellectual Capital: Realising Your Company’s True Value by Finding Its Hidden Brainpower''''', HarperCollins, New York, 1997. (http://www.amazon.com/Intellectual-Capital-Realizing-Companys-Brainpower/dp/0887308414)
▲ * Thomas A. Stewart: '''''Your company's most valuable asset: intellectual capital''''', FORTUNE Magazine, October 3, 1994 (http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1994/10/03/79803/)
▲ * Sundać D., Švast N.: '''''Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća''''', Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009. (http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/Knjizica_intelektualni_kapital.pdf)
▲* Leadbeater, C., London, D.: '''''New Measures for the New Economy''''', International Symposium: Measuring and Reporting Intellectual Capital: Experience, Issues, and Prospects, Technical Meeting, Amsterdam, 1999.
▲* Samuel M. Felton, William C. Finnie: '''''Knowledge is today’s capital: interviews Thomas A. Stewart''''', Strategy & Leadership Volume: 31, Issue: 2, 2003. (http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=1087-8572&volume=31&issue=2&articleid=872866&show=abstract)
 
[[Kategorija:Ekonomski pojmovi]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Intelektualni_kapital"