Krivovjerje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 185.36.71.201 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El Diablo
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 10:
Osuda [[katari|katara]] u južnoj Europi dovela je do [[Albigenški križarski rat|albigenških križarskih vojni]]. Kasnije je nezadovoljstvo ortodoksnim katoličkim učenjem dovelo do pojave [[protestantizam|protestantizma]]: tek se u drugoj polovini XX. stoljeća počelo iz razloga "političke korektnosti" izbjegavati u katoličkim publikacijama karakteriziti protestante nazivom "heretici".
 
Rimokatolička crkva je [[1232.]] osnovala sud, [[inkvizicija|inkviziciju]], za istragu "sranjenonepravovjernosti".
 
Srednjovjekovne crkvene vlasti su obnovile poganski način kažnjavanja spaljivanjem živih osoba zbog hereze. I protestantske crkve su uvele svoju inkviziciju, čija su meta uglavnom bili rimokatolici. U Engleskoj je u ranom 15. stoljeću bio uveden zakon koji je dopuštao svjetovnim vlastima da provode ovu kaznu. Ta je praksa u Engleskoj konačno zabranjena nakon što je [[1612.]] za [[Jakov I.|Jakova I.]] spaljena skupina [[anabaptisti|anabaptista]].
 
Prema Kan. 751. važećeg Zakonika kanonskog prava iz 1983. god., "Krivovjerjem naziva se uporno nijekanje, poslije primljenog krštenja, neke istine koja treba da se vjeruje božanskom i katoličkom vjerom ili uporno sumnjanje u nju". Osobe koje zapadnu u krivovjerje zapada u "izopćenje unaprijed izrečeno" (Kan. 1364.), nije pogodna za primanje u svećenički, đakonski ili biskupski red (Kan. 1041.), a osobama čije je krivovjerje općepoznato mora se uskratiti crkveni pogreb (Kan. 1184.).<ref>[www.ofm.hr/juniorat/images/knjige/zakonik_kanonskoga_prava.doc‎] Zakonik kanonskog prava, pomocuproglašen vlašću pape Ivana Pavla II., 1983.</ref>
 
== Vidi još==