Krivovjerje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 185.36.71.201 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El Diablo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 10:
Osuda [[katari|katara]] u južnoj Europi dovela je do [[Albigenški križarski rat|albigenških križarskih vojni]]. Kasnije je nezadovoljstvo ortodoksnim katoličkim učenjem dovelo do pojave [[protestantizam|protestantizma]]: tek se u drugoj polovini XX. stoljeća počelo iz razloga "političke korektnosti" izbjegavati u katoličkim publikacijama karakteriziti protestante nazivom "heretici".
Rimokatolička crkva je [[1232.]] osnovala sud, [[inkvizicija|inkviziciju]], za istragu "
Srednjovjekovne crkvene vlasti su obnovile poganski način kažnjavanja spaljivanjem živih osoba zbog hereze. I protestantske crkve su uvele svoju inkviziciju, čija su meta uglavnom bili rimokatolici. U Engleskoj je u ranom 15. stoljeću bio uveden zakon koji je dopuštao svjetovnim vlastima da provode ovu kaznu. Ta je praksa u Engleskoj konačno zabranjena nakon što je [[1612.]] za [[Jakov I.|Jakova I.]] spaljena skupina [[anabaptisti|anabaptista]].
Prema Kan. 751. važećeg Zakonika kanonskog prava iz 1983. god., "Krivovjerjem naziva se uporno nijekanje, poslije primljenog krštenja, neke istine koja treba da se vjeruje božanskom i katoličkom vjerom ili uporno sumnjanje u nju". Osobe koje zapadnu u krivovjerje zapada u "izopćenje unaprijed izrečeno" (Kan. 1364.), nije pogodna za primanje u svećenički, đakonski ili biskupski red (Kan. 1041.), a osobama čije je krivovjerje općepoznato mora se uskratiti crkveni pogreb (Kan. 1184.).<ref>[www.ofm.hr/juniorat/images/knjige/zakonik_kanonskoga_prava.doc] Zakonik kanonskog prava,
== Vidi još==
|