Zimski san: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 87.252.130.30, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Thijs!bot |
||
Redak 1:
[[Slika:Igel.JPG|thumb|250px|right|Europski jež]]
'''Zimskim snom''' se naziva jedno stanje slično snu u koje zapadaju određene [[endotermija|endotermne]] ili [[homoiotermija|homoiotermne]] [[životinje]] - neki [[sisavci]] i rijetke [[ptice]] - za vrijeme hladnog dijela godine snižavanjem svoje tjelesne temperature.
Neki sisavci (kao [[sitnošišmiši]]) prekidaju spavanje, dok drugi (kao [[puh]]ovi, [[jež]]evi, [[hrčak|hrčci]] [[svizac|svisci]] ili [[tekunica|tekunice]]) spavaju gotovo stalno, samo s najviše ponekim vrlo kratkim buđenjem.
==Ponašanje "zimskih spavača" za vrijeme zime==
"Zimski spavači" u jesen traže mjesta na kojima će biti zaštićeni od velike hladnoće: traže šuplja [[stablo|stabla]], rupe u zemlji i slično, i oblažu ih [[sijeno]]m, [[slama|slamom]], [[list|lišćem]] [[dlaka|dlakom]], [[vuna|vunom]] i drugim sličnim materijalom. U tako opremljenom skloništu često više jedinki životinja sklupčanih tijela i zatvorenih očiju provodi [[zima|zimu]] u stanju štednje [[energija|energije]], tzv. "ukočenosti". Pri tome se njihova tjelesna temperatura snižava sve do niskih 9[[°C]] pa do 1°C. Sve tjelesne funkcije su u tom stanju značajno usporene i smanjene. [[Disanje]] je slabo, otkucaji [[srce|srca]] su usporeni, a osjetljivost na vanjske podražaje vrlo mala. Primjerice, svisci za vrijeme zimskog sna snižavaju svoju tjelesnu temperaturu sa 39°C na 7°C. Broj otkucaja [[srce|srca]] snižava se sa 100 u budnom, na samo 2 do 3 u minuti u ovom stanju. Razmaci od jednog do drugog udisaja mogu biti i čitav [[sat]]. Otpadni proizvodi [[crijevo|crijevnog]] kanala i [[jetra|jetre]] skupljaju se za vrijeme zimskog sna u donjem dijelu crijeva i prazne se odmah nakon buđenja. Za vrijeme sna ne jedu, najviše koji put u nekoj pauzi sna. Umjesto toga, troše svoje [[mast|masne]] rezerve. Posebno [[smeđe masno tkivo]], koje se nakuplja na [[rame]]nima i u području [[leđa]], služi kao dodatni izvor [[energija|energije]], a naročito kad se pri povećanoj vanjskoj temperaturi [[životinje]] počnu buditi, što traje više sati. U kasnoj fazi buđenja tijelo se dovodi ponovo na normalnu temperaturu snažnim drhtanjem [[mišići|mišića]]. Kako se tijelo zagrijava, tako diše sve brže.
==Trajanje zimskog sna==
Trajanje zimskog sna je kod pojedinih vrsta životinja različito. Dok [[jež]] spava 3-4 mjeseca, neki [[puh]]ovi spavaju čak 6-7 mjeseci. Međutim, to nije neprekidni višemjesečni san bez pauze. San protiče uglavnom u odsjecima, prekidan kratkotrajnim budnim razdobljima. Ali, [[životinje]] se ne smiju prečesto buditi. Svako budno razdoblje troši rezerve energije tako da se, ako potroši preveliku kolicinu tih zaliha, može dogoditi da ih više nema dovoljno za pravo buđenje u [[proljeće]].
==Socijalni zimski san==
Neke socijalne životinje koje spavaju zimski san (npr. [[svizac]]) i to razdoblje provode u većim grupama. I do 20 životinja, u grupama roditelja i njihovog podmlatka, spavaju tijesno priljubljeni jedni uz druge kad zimske temperature padnu vrlo nisko. To povećava izglede za preživljavanje upravo najmlađih životinja koje nisu uspjele prikupiti dovoljnu količinu [[masno tkivo|masnog tkiva]].
==Mogući pokretači zimskog sna==
Pokretačem dugotrajnog razdoblja mirovanja tradicionalno su se smatrali vanjski utjecaji, kao pad temperature, ili smanjena količina hrane u jesen. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, pored skraćenog trajanja dnevnog svjetla, '''važnu''' ulogu igra promjena sastava [[hormoni|hormona]] u tijelu [[životinje|životinja]] odnosno njihov [[unutrašnji sat]] koji je podređen ritmu [[godišnja doba|godišnjih doba]], i pokreće zimski san. Razmatran je čak i [[narkoza|narkotizirajući]] utjecaj povećane koncentracije [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u životinjskim [[brlog|brlozima]].
[[Kategorija:Zoologija]]
| |||