Razlika između inačica stranice »Janko Drašković«

Dodana 1.143 bajta ,  prije 2 godine
dodao rodoslovlje
(dodao rodoslovlje)
 
== Životopis ==
Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Sin je [[pukovnik]]a, grofa [[Ivan VIII. Drašković|Ivana VIII.]] i Eleonore Felicite, rođ. Malatinski. Oženio se 1808. za barunicu Francisku [[Kulmeri|Kulmer von Rosenpichl und Hohenstein]] (1788.-1846.). Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. Pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu.<ref>[http://narod.hr/kultura/3-lipnja-1607-crkva-osnovala-prvu-gimnaziju-u-hrvatskoj Narod.hr] rž: ''3. lipnja 1607. – Crkva osnovala prvu gimnaziju u Hrvatskoj''. 03.06.2016. (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref> U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.
 
Potkraj [[1832]]. godine grof Janko Drašković je u [[Karlovac|Karlovcu]] izdao politički spis pisan [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]], naslovljen '''''"Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom"''''', koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je [[Hrvatski sabor]] trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja [[Bratislava]]). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva ''Velika Ilirija'', a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
 
Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež. <ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Janko_Draskovic_u_krugu_hrvatskih_preporoditelja Josip Bratulić, Janko Drašković u krugu hrvatskih preporoditelja, Kolo, Broj 3, jesen 2007. ISSN 1331-0992 (pristupljeno 30. ožujka 2013.)]</ref>
 
==Rodoslovlje==
 
{{ahnentafel top|width=100%}}
<center>{{ahnentafel-compact5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #9fe;
|1= '''grof Janko Drašković Trakošćanski'''
|2= [[grof Ivan Drašković de Trakostyan]]
|3= [[barunica Apollonia Malatinszky de Alsómalatin]]
|4= [[Josip Kazimir Drašković|grof Josip Kazimir Drašković de Trakostyan]]
|5= [[barunica Suzana Malatinszky de Felső- et Alsómalatin]]
|6=
|7=
|8= [[Ivan V. Drašković|grof Ivan V. Antun Drašković de Trakostyan]]
|9= [[grofica Marija Katharina von Brandis]]
|10=
|11=
|12=
|13=
|14=
|15=
|16= [[grof Ivan Drašković de Trakostyan]]
|17= [[grofica Mária Magdolna Nádasdy de Nádasd et Fogarasföld]]
|18=
|19=
|20=
|21=
|22=
|23=
|24=
|25=
|26=
|27=
|28=
|29=
|30=
|31=
}}</center>
{{Ahnentafel bottom}}
 
== Izvori ==
114

uređivanja