Judaizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.141.65.243 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 77.78.242.104
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.0]
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 45:
Iz tih shvaćanja i želja rodio se [[cionizam]] čijom je zaslugom i uspostavljena država [[Izrael]]. Godine [[1942]]. cionistički pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu židovske države u Britanskom mandatu Palestini. Država Izrael uspostavljena je [[14. svibnja]] [[1948]]. odlukom Generalne skupštine ([[UN]])
 
Judaizam je tzv. etnička vjera -- vjera tijesno vezana za narod, tako da čim osoba prihvati judaizam, ona se smatra dijelo,dijelom Židovskog naroda. Slično je i u Indiji, slično kod Kineza i Japanaca, a prije pojavljivanja kršćanstva, islama i drugih transetničkih vjera, ovo je bilo opće pravilo, važeće na primjer i za stare Rimljane ili stare Grke. Povezivanje vjere s narodom stvara situaciju da netko se može roditi kao Židov i biti Židov po krvi, ali ne i po vjeri. Tako se u Izraelu nazire visoka stepen sekularnosti i tolerancije u društvu, suprotno uspostavljenoj za vrijeme SFRJ predrasudi po pitanju.
 
Suvremeni judaizam dijeli se na tri osnovna smjera: ortodoksni, konzervativni i reformni. Odnos Židova prema vjeri regulira HALAHA, koja je skup vjerskih propisa i pravila koje čine vjerski zakonik. [[Kašrut]] (כשרות) je čuvanje posvećenosti, odnosi se na poštivanje čistoće hrane, ne samo u higijenskom smislu nego i prema propisima o dozvoljenoj i zabranjenoj hrani. [[B'rahot]] (blagoslovi) su važan dio svakodnevnih obreda. Oni su suština judaizma u njegovoj svakodnevnoj primjeni. Slave Stvaratelja svih dobara i time su osnovni motiv judaizma. Ima više vrsta blagoslova ali svi počinju blagoslovom Božjeg postojanja i djelovanja: ''BARUH, ATA ADONAI ELOHEINU MELEH HA'OLAM...'' (Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)