|
'''Hedžra'''<ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 71., § 316., {{nsk-zapis|id=164273}}</ref> ili '''hidžra''', naziv je pod kojim [[muslimani]] podrazumijevaju preseljenje [[Muhamed]]a i njegovih sljedbenika iz [[Meka|Meke]] u [[Medina|Medinu]].
Preseljenje je bilo postupno, oko 313 muslimanskih [[obitelj]]i tijekom tri se [[Mjesec (period)|mjesec]]a iselilo u Medinu zbog nemogućnosti ispovijedanjaobavljanja svoje vjere, [[islam]]a, u rodnom gradu Meki. Hedžra se odigrala između mjeseci muhàrema i rebiulèvela [[622.]] godine. PosljednjiZadnji se preselio sam Muhamed s prijateljem [[Ebu Bekr]]om i to upravo u noći u kojoj su Mekanci (Mečani<ref>Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, »Njemačko-ilirski slovar«, Zagreb, 1842., str. 479., izvorno: <span style="font-family:UniFraktur;">Deutsch - illirisches Wörterbuch von</span> I. Mažuranić und Dr. J. Užarević = Němačko-ilirski slovar sastavljen po I. Mažuraniću i Dru. J. Užareviću. Agram 1842. Verlag und Druck der 1. priv. illirischen National=Buchdruckerei von Dr. Ljudewit Gaj. Navodi se u surječju Meke, Mečanin, Mečkinja, mečki.</ref>) pokušali izvršitiprovesti atentat na njega.
Nakon hedžre, Medina postajeje postala središte Muhamedovoga djelovanja, tei mijenja nazivpromijenila iznaziv Jesrib (kako se do tada zvao) u Medinetu Resulillah (''grad Alahovog Poslanika'') ili još kraće Medina.
Hedžra je događaj koji je uzet za početnu točku novoga, hidžretskoga ili [[islamski kalendar|islamskoga kalendara]].
|
