Božjakovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
1517. se godine prvi put spominje kao ''castellum Bosyakowyna''; dotad je bila u latinskim izvorima uvijek bilježena kao ''Bosyako, Bosiako''.<ref name="Adamček"/> (kao [[castrum]] Bosyako 1510. g. i [[castellum]] Bosyako 1525. g.). Taj [[kaštel u Božjakovini|kaštel]] danas više nema traga. Bio je dijelom sklopa vlastelinskih zgrada. Nalazio se uz rječicu Zelinu; zapadno od njega se nalazio most (srušen 1945.). Iznimno je postao značajnim bio nakon što su Turci zauzeli Čazmu i Dubravu [[1522.]]. godine. To je išlo do te mjere da se je od tada kaštel smatrao dijelom obrambenog sustava Zagreba i Hrvatske, a [[Hrvatski sabor]] je od onda sljedećih desetljeća višekratno donio odluke kojim se moralo utvrditi kaštel. Prvi put je spaljen 1591., kasnije je bio obnavljan, a napušten od 18. stoljeća. Bio je drven vrste [[wasserburg]].<ref>[http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-bozjakovina/ Dvorac Božjakovina - Hrvatska na dlanu] </ref>
U kasnijem razdoblju su Božjakovinom upravljali mnogi feudalci; [[Tahi]], [[Karlović]], [[knezovi Zrinski|Zrinski]], [[Janković]], [[Oršić]], [[Drašković]], te na kraju državna uprava [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], koja je uredila uzorno državno poljodjelsko dobro i [[perivoj]] po ugledu na ostale carske perivoje. Između dva svjetska rata Božjakovina je bila središte za školovanje kadrova u poljodjelstvu i domaćinstvu. U Božjakovini je radila i tvornica špirita koja je prestala s radom u 60 tima godinama 20 stoljeća. Tvornica špirita imala je vlastito željezničko tovarište. Silosi u Božjakovini izgrađeni su 1933. godine.
Slovenski časopis za trgovinu, industriju i obrt navodi da će Ravnateljstvo Zemaljskog dobra Božjakovina prodati 300 lil (mjera nepoznata) špirita u septembru 1924 godine. Silosi na Zemaljskom dobru Božjakovina izgrađeni su 1933. godine. Božjakovački vinograd spominje se i u Krležinom djelu "Povratak Filipa Latinovića".
Redak 56:
Glumica i pjevačica Fanika Haiman rođena 1871 u Božjakovini godinama je nastupala u Zagrebačkom
Hrvatskom Narodnom Kazalištu.
U Božjakovini živi i radi akademski slikar Velimir Trnski, Javni bilježnik Krešimir Copić, također je porijeklom iz Božjakovine.
Park je u neposrednoj blizini rijeke Zeline u dijelu naselja koje je imalo naziv Pehlin. Lijevo u odnosu na tok rijeke Zeline nalazi se dio naselja pod nazivom Trešnjevka, a desno uz prugu dio naselja pod nazivom Čičok.
U Božjakovini je postojala Kapelica Sv. Ivana Nepomuka (Capella S. Ioannis Nepomuceni prope castellum
Bosiakovina, ad fluvium Zelina, penes pontem). Dala ju je izgraditi 1744. Katarina Drašković rođena Brandis porijeklom iz Maribora.
Katastra zemljišta iz 1862. ju nalazi kao posvećenu Svetom Stjepanu. Kapela je srušena 1970. tih godina. Planira se njena ponovna izgradnja.
== Bilješke ==
| |||