Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 7.813 bajtova ,  prije 9 mjeseci
+povijest
 
== Ime ==
Ime ''Polska'', koje se pojavljuje sredinom [[11. stoljeće|11. stoljeća]], dolazi od drevnog [[Slaveni|slavenskog]] plemena ''Polanie'' ("''Oni koji žive na polju''", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između [[Odra|Odre]] i [[Visla|Visle]] nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], u [[5. stoljeće|5. stoljeću]]. Pretpostavlja se da je glavno zanimanje tog plemena bila zemljoradnja, dok je kod ostalih plemena, npr. [[Vislani|Vislana]] i [[Mazovljani|Mazovljana]] bilo drugačije jer su naseljavali šumske terene.
{{U izradi}}
Ime ''Poljska'' potiče od plemena [[Poljani (pleme)|Poljana]], koji su naseljavali teritoriju današnje [[Velikopoljska|Velikopoljske]]. Riječ Poljani ([[Poljski jezik|polj.]] ''Polanie'') može da se protumači kao „oni koji žive na poljima“. Pretpostavlja se da je glavno zanimanje tog plemena bila zemljoradnja, dok je kod ostalih plemena, npr. [[Vislani|Vislana]] i [[Mazovljani|Mazovljana]] bilo drugačije jer su naseljavali šumske terene.
 
U prošlosti su korišteni [[latinski jezik|latinski]] termini ''terra Poloniae'' — poljska zemlja ili ''Regnum Poloniae'' — poljsko carstvo. Ime Poljska ([[Poljski jezik|polj.]] ''Polska'') počinje da se koristi u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Zemlja Poljana je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] nazivana Staropoljska ([[Poljski jezik|polj.]] ''Staropolska''), a kasnije [[Velikopoljska]] ([[Poljski jezik|polj.]] ''Wielkopolska''). Južne zemlje su zbog kontrasta nazivane [[Malopoljska]] ([[Poljski jezik|polj.]] ''Małopolska'').
Riječ ''Rzeczpospolita'' označava [[republika|republiku]].
 
== Povijest ==
{{U izradi}}
 
{{glavni|Povijest Poljske}}
 
=== Prapovijest ===
[[Datoteka:Rzeczpospolita.png|mini|lijevo|250px|Poljska u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]]]]
 
=== Za vrijeme Pjastovića (966. – 1385.) ===
[[Datoteka:Poland960.png|thumb|desno|Poljska [[960.]] godine]]
[[Datoteka:Poland1020.png|thumb|desno|Poljska [[1020.]] godine]]
Poljska je dobila naziv po plemenu Poljana koji su u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pokorili poljska plemena Pomerana na sjeveru, Šležana u [[Šleska|Šleskoj]], Mazovljana u središnjoj Poljskoj, Poljan, Lenđana i Višljana na jugu oko [[Krakov|Krakova]] na području između rijeka [[Visla|Visle]] i [[Odra|Odre]] pod vlašću kneza [[Mješko I.|Mješka I.]] u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] oko 960. godine s centrom u [[Gniezno|Gnieznu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">Michał Timowski, Najkrotsza historia Polski (hrvatsko izdanje -Kratka povijest Poljske, prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999., <nowiki>ISBN 953-150-534-9</nowiki>), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref> On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]]. Za njegova vladanja, [[966.|godine 966]]., [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. [[Mješko I.|Mieszko I.]] osnovao je i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u [[968.|968. godine]] na čelu s biskupom Jordanom. <ref name=":0" /> Državu je stavio u zaštitu prepustivši je [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] [[990.|990. godine]] u dokumentu [[Dagome Iudex]], a umro je [[992.|992. godine]] prepustivši državu svom nasljedniku [[Boleslav I. Hrabri|Boleslavu I. Hrabrom]].<ref name=":0" />
 
Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1027]].) Poljska se proširila na oblast [[Lužica|Lužice]], [[Češka (povijesna pokrajina)|Bohemije]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.]] godine, pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.]] godine je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno|Gnieznu]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov|Krakovu]], [[Wrocław|Wrocławu]] i [[Kołobrzeg]]u.<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata, u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem [[Szczerbiec]]om udario u Kijevska vrata. [[1025.|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom [[kneževina Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga [[Mješko II.]] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci|Nijemaca]],[[Rusini|Rusina]] i [[Česi|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.]] godine. <ref name=":1" />
 
Nakon smrti [[Mješko II.|Mješka II.]], zemlja tone pod poganskom pobunom i ustankom velikaša. U toku pobune uništena je crkvena organizacija, a prijestolonasljednik [[Kazimir I. Obnovitelj]] je bio primoran otići iz zemlje te gubi krunu.<ref name=":1" /> Pritom [[Česi]] zauzimaju [[Šleska|Šlesku]] te uništavaju [[Gniezno]] i [[Poznanj]]. Zahvaljujući njemačkoj pomoći vraća se u zemlju, ali samo kao knez. Premješta prijestolnicu u [[Krakov]], a pod kneževinu vraća [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazoviju]], [[Šleska|Šlesku]] i [[Pomorje]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Najveća zamjerka njegove vladavine je u tome što nije uspio osamostaliti kneževinu. Umire [[1058.]] godine. <ref name=":1" /> Nasljeđuje ga [[Boleslav II. Smjeli]].
 
Boleslav II. Smjeli se nakon uspješnih ratova uspio Poljskoj povratiti status kraljevine, okrunivši se za kralja [[1076.]] godine.
 
Od vremena vladanja [[Boleslav III. Krivousti|Boleslava III. Krivoustog]] ([[1102.]] – [[1138.]]) Poljaci su počeli voditi dugotrajne ratove protiv pripadnika [[Teutonski viteški red|Teutonskog viteškog read]] koji u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] otimaju Poljskoj područja [[Pomorje|Pomorja]] od ušća Visle do [[Gdanjsk|Gdanjska]]. Tim je osvajanjima Poljskoj zapriječen put do [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Nakon njegove smrti Poljska je u stalnim sukobima s [[Brandenburg]]om i [[teutonci]]ma, a u tim je sukobima izgubila zapadno [[Pomorje]], [[Velikopoljska|Veliku Poljsku]], Gdanjsko primorje i jug države.
 
=== Unija s Litvom ===
{{glavni|Poljsko-Litavska Unija}}
{{glavni|Lublinska unija}}
 
[[Datoteka:Rzeczpospolita_1600.png|thumb|desno|Karta [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]], [[1600.]] godine.]]
Godine [[1569.]]<ref name=brit-podjele>{{cite web
|url = https://www.britannica.com/event/Partitions-of-Poland
|title = ''Partitions of Poland''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 2. siječnja 2019.}}</ref>, [[Kraljevina Poljska]] ulazi u [[Lublinska unija|lublinsku uniju]] s [[Velika Kneževina Litva|Velikom Kneževinom Litvom]].
 
Postojala je do [[1795.]] godine, a u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] predstavljala je najveću državu [[Europa|Europe]]. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita [[Multikulturalnost|multikulturalnost]] i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.
 
Država se prema veličini površine većim dijelom prostirala na prostoru današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]], Poljske, [[Rusija|Rusije]], [[Litva|Litve]], [[Latvija|Latvije]] i [[Estonija|Estonije]]. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Židovi]] i ostale narodnosti. Glavna središta države bili su poljski gradovi [[Krakov]] i [[Varšava]], a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i [[Litva|Litvi]].
 
Nestala je sa povijesne pozornice u 18. stoljeću kad su je [[Tri podjele Poljske|raskomadale susjedne zemlje]].
 
=== Podjele Poljske ===
{{glavni|Tri podjele Poljske}}
 
Poljska je kroz povijest triput podijeljena ([[1772.]], [[1793.]], [[1795.]]), čime je prestala postojati kao suverena država.<ref name=brit-podjele/>
 
==== Prva podjela 1772. ====
U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] [[Poljsko-Litavska Unija]] podijeljena je 3 puta između 3 države. Prva podjela dogodila se [[1772.|1772. godine]] sporazumom između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], [[Pruska|Pruske države]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. [[Pruska]] je zauzela Istočnu [[Pomorje|Pomeraniju]] (bez [[Gdanjsk|Gdanjska]]), [[:en:Warmia|Warmije]] i dio [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavije]], [[Habsburška Monarhija]] [[Malopoljska|Malopoljsku]] južno od [[Visla|Visle]], [[:en:Podolia|Podolije]] i dio [[Volinj|Volinja]], a [[Rusko Carstvo]] sjeveroistočni teritorij [[Poljsko-Litavska Unija|Unije]] s gradovima Mstislav, Vitebsk i Polock te poljski dio [[:pl:Inflanty|Inflantije]] (područje današnjih baltičkih država i Kalingradske oblasti).<ref name=":1" />
 
==== Druga podjela 1793. ====
Druga podjela odvila se [[1793.|1793. godine]], dvije godine nakon donošenja [[:pl:Konstytucja_3_maja|Ustava 3. Svibnja]], između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Pruska|Pruske]] te je okupirano područje od oko 200.000 km2 s oko 4 milijuna stanovnika. Većinski dio postaje ruski protektorat te ustav postaje ništavan. <ref name=":1" />
 
==== Treća podjela 1795. ====
Ime ''Polska'', koje se pojavljuje sredinom [[11. stoljeće|11. stoljeća]], dolazi od drevnog [[Slaveni|slavenskog]] plemena ''Polanie'' ("''Oni koji žive na polju''", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između [[Odra|Odre]] i [[Visla|Visle]] nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], u [[5. stoljeće|5. stoljeću]].
{{glavni|Kościuszkov ustanak}}
Treća podjela odvila se [[1795.|1795. godine]] ponovno između tri države koje su sudjelovale i u prvoj podjeli. [[Pruska]] je zauzela [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazoviju]] s [[Varšava|Varšavom]] i područje do rijeke [[Njemen]], [[Habsburška Monarhija]] područje između rijeka [[:pl:Pilica|Pilice]], [[Visla|Visle]] i [[Južni Bug|Južnog Buga]], a [[Rusko Carstvo]] istočno od rijeka [[Zapadni Bug|Zapadnog Buga]] i [[Njemen]].<ref name=":1" /> Time prestaje višestoljetna politička i kulturna neovisnost Poljske države i započinje "Dugo [[19. stoljeće]]"<ref name=":0">Kolegij Poljska kultura i civilizacija na katedri za Poljski jezik i književnost na odsjeku za Zapadnoslavenskih jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, akademske godine 2015./2016.</ref> koje će trajati sve do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Nakon zadnje podjele [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] posljednji kralj [[Stanisław August Poniatowski]] morao je abdicirati i prebačen je u [[Petrograd]] gdje je preminuo [[1798.]] godine.
 
=== Prvi svjetski rat ===
Poljsko zlatno doba je [[16. stoljeće]], kada se Poljska ujedinila s [[Litva|Litvom]] i bila jedna od glavnih [[Europa|europskih]] sila pod dinastijom [[Jagelovići|Jagelovića]]. Dinastija je propala [[1572.]], a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana [[1772.]], [[1793.]] i [[1795.]] godine, kad je podijeljena između [[Rusija|Rusije]], [[Prusija|Prusije]] i [[Austrija|Austrije]].
 
=== Drugi svjetski rat ===
Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]]. Godine [[1939.]] podijeljena je nadvoje između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.
 
=== Hladni rat ===
Zemlja je bila dio [[komunizam|komunističkog]] [[Istočni blok|Istočnog bloka]] pod kontrolom Sovjetskog Saveza do [[1980-ih]] godina, kada je krenuo pokret "[[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]]", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima [[1989.]] godine, te je uvedena demokracija.
{{glavni|Narodna Republika Poljska}}
 
=== Povijest od 1989. ===
Poljska je [[1999.]] godine ušla u savez [[NATO]], a [[1. svibnja]] [[2004.]] pridružila se [[Europska unija|Europskoj Uniji]].
 
==Politika==
'''Južno od Chicaga''' postoji nekoliko okruga u kojima žive gotovo isključivo Poljaci; College of Illinois svoje web stranice održava jednako kako na engleskom tako i na poljskom.
 
== IzvoriBilješke i literatura==
=== Izvori ===
{{izvori}}
 
=== Literatura ===
* Damir Agičić: "Podijeljena Poljska 1772.-1918.", Srednja Europa, Zagreb, 2004., ISBN 953-6979-22-5, http://srednja-europa.hr/ebooks/podijeljena-poljska-Web.pdf
* Andrzej Packowski: "Pola stoljeća povijesti Poljske 1939.-1989. godine", Profil international, Zagreb, 2001.
* Michał Tymowski: "Kratka povijest Poljske", Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.poland.gov.pl Službeni portal Poljske]
* [http://www.poland-tourism.pl Turistički portal]