Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine: razlika između inačica

Nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]] 1868. godine, kojom je ustrojen položaj [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]] i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] ( [[Zemlje Krune sv. Stjepana]] ili Translajtanija''Translajtanij''a) te organizacija središnje vlasti u Hrvatskoj, uznapredovao je proces [[Mađarizacija|mađarizacije]]. Takvo nastojanje mađarskih vlasti prouzrokovalo je snažan otpor Hrvata što izravno dovodi do napetosti i nemira unutar Trojednice. Na bansku stolicu [[1883.]] stupa promađarski orijentirani grof [[Dragutin Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen Hedervay]] koji započinje sustavnu političku samovolju i nasilje nad oporbenim strankama. Kako bi osigurao svoju vlast pribjegavao je nelegalnim i [[Represija|represivnim]] metodama te nasilnički provodio izbore za [[Hrvatski sabor]], koji je učinio alatom provođenja svojih osobnih i velikomađarskih političkih interesa. Državne činovnike je pretvorio u poslušnike režima koji su se nemilosrdno obračunavali s protivnicima vlasti i mađarske politike. Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija za vrijeme Khuenova banovanja zapala je u jedno od najmračnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti. Najznačajniji Khuenov protivnik bila je oporbena [[Stranka prava]] koja je uživala velik ugled u hrvatskome narodu zbog širenja ideja o samostalnoj hrvatskoj državi.<ref name="Hrvatski biografski leksikon">http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204</ref>