Inačica od 2. veljače 2016. u 20:14 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.872 edits m uklonjena promjena suradnika 82.132.123.33 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MerlIwBot ← Starija izmjena		Inačica od 5. siječnja 2019. u 21:43 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Parafin Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~datoteka:Natrium.jpg\|~~thumb~~mini\|desno\|250px\|Parafinom prekriven [[natrij]] .]] '''Parafin''' ([[francuski jezik\|franc.]] ''paraffine'' < lat. ''parum affinis'': slabo poveziv) je smjesa alkana, tj. zasićenih alifatskih parafinskih [[ugljikovodik]]a (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>(n)</sub>H<sub>(2n+2)</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH<sub>2</sub>. U tekućem stanju se naziva i '''parafinskim uljem'''. [[datoteka:Paraffin.jpg\|mini\|desno\|250px\|Parafinski vosak.]] ==Osobine, dobivanje i upotreba==▼ [[datoteka:Candle black.jpg\|mini\|desno\|100px\|Parafinska [[svijeća]].]] Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak „umjetnih“ svijeća i parafinsko ulje. '''Parafin''' ([[francuski jezik\|franc.]] ''paraffine'' od [[Latinski jezik\|lat]]. ''parum affinis'': slabo poveziv) je smjesa [[alkani\|alkana]], to jest zasićenih alifatskih parafinskih [[ugljikovodik]]a (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>(n)</sub>H<sub>(2n+2)</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH<sub>2</sub>. U tekućem stanju se naziva i '''parafinskim uljem'''. Dobiva se iz nekih [[Frakcijska destilacija\|frakcija vakuumske destilacije]] ostatka nakon atmosferske destilacije [[nafta\|nafte]]. Postupnim [[hlađenje]]m tih frakcija do približno –40 °C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja [[Filtracija\|filtracijom]]. Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, ceresin i [[vazelin]]. Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežito nastaju izoparafini koji služe kao sastojak [[Maziva\|mazivih ulja]]. Čvrsti parafin makrokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa ''n''-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s [[talište]]m 45 do 55 °C. Upotrebljava se za izradbu [[Voštani papir\|vodootpornoga, voštanoga papira]], za [[impregnacija\|impregnaciju]] [[tkanina]] i [[Koža (materijal)\|kože]], u proizvodnji [[svijeća]], [[Olovka\|olovaka]] i [[žigica]] (šibica) te za [[konzerviranje]]. <ref> '''parafin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46596] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> ~~Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima.~~ ▲== Osobine, dobivanje i upotreba == Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak "umjetnih" svijeća i parafinsko ulje. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta\|nafte]] iznad 400 °C iz bituminoznih škriljevaca i iz ~~katrana~~[[katran]]a [[Kameni ugljen\|kamenog ugljena]]. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40 °C izlučuje se '''parafinski vosak''', koji se odvaja filtracijom. Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: ''čvrsti parafin'', [[cerezin]] i [[vazelin]]. Parafinski je vosak je sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja. Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska. === Čvrsti parafin === Parafinski je vosak je sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja. Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska. '''Čvrsti parafin''' (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična [[vosak\|vosku]], smjesa ''n-''alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]], kože i žigica, u proizvodnji svijeća, krema, laštila, maziva i olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i ~~dr.~~drugo.▼ ==~~Čvrsti~~ ~~parafin~~Izvori == {{izvori}} * [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. ISBN 953-6036-34-7▼ ▲'''Čvrsti parafin''' (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična [[vosak\|vosku]], smjesa ''n-''alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]], kože i žigica, u proizvodnji svijeća, krema, laštila, maziva i olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i dr.. ~~===Izvor===~~ ▲* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. ISBN 953-6036-34-7 [[Kategorija:Ugljikovodici]]

Parafin: razlika između inačica