Kontemplacija: razlika između inačica

U starijem [[Budizam|budizmu]] svrha kontemplacije je stjecanje ispravnog uvida u stvarno stanje ljudskog bića, u nepostojanost svih stvari, uzroke patnje u vezanosti za prolazno, nepostojanje suštine i trajnosti u bilo kojem objekti vezanosti, iluzornosti pojedinačne osobnosti i tome slično. U kasnijem budizmu uvid u suštinsku prazninu sveg postojanja ([[šunjata]]), Budha prirodu, primordijalni um i viđenje stvari kakve jesu (dekonstrukcija konceptualnog verbalno-simboličnog metalnog filtriranja). U nekim ezoteričnim oblicima iako ostaju isti krajnji ciljevi postoje "koraci" u praksi koji uključuju kontemplacije raznih božanstava, jogističke prakse i slično. U budizmu čiste zemlje pak postoje religijsko-devocijske prakse nalik teističkim religijama (mantra, molitva, pojanje, kontemplacija deificiranih objekata štovanja isli sl.)

Hinduizam nije uobičajena religija jedinstvenog izvora već skup tek sa par doktrina labavo povezanih i međusobno vrlo različitih tradicija. Stoga je nemoguće govoriti o kontemplaciji u globalu, većnego samo o praksama pojedinih skupina unutar Hinduizma.