Iran: razlika između inačica

'''Iran''' ili '''Perzija''' ([[perzijski]]: ايران; ''Irān''), službeno: '''Islamska Republika Iran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] '''جمهوری اسلامی ایران'''; '''Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān''') je [[država]] u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj]] [[Azija|Aziji]]. Naziv ''Iran'' udomaćen je još od [[Stari vijek|starog vijeka]] dok se na međunarodnoj sceni počeo aktivnije koristiti od [[1935.]] godine kada je potisnuo europski [[egzonim]] ''Perziju''. Danas se [[Terminologija Irana i Perzije|nazivi ''Iran'' i ''Perzija'']] koriste kao sinonimi u kulturološkom smislu, dok se u službenom političkom kontekstu koristi isključivo naziv ''Iran''.

 

 

Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj povijesti. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeća pr. Kr.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću pr. Kr.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pr. Kr.]] nastankom [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]] kojeg kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]]. Sredinom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] nastupa [[Arapi|arapsko]] osvajanje Irana, čime se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tijekom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tijekom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[Iranska kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Povijest Irana|iranskoj povijesti]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovano [[Safavidsko Carstvo]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]].