Sava Mrkalj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m wp:stil |
Dva ispravka |
||
Redak 4:
Poznat je po tome što je [[1810.]] godine, još tokom studiranja u Pešti, napisao tada veoma aktuelnu knjižicu o slaveno-srpskoj [[azbuka|azbuci]] „''Salo debelog jera libo azbukoprotres''". U njoj se zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog [[pravopis]]a koji se upotrebljavao u crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma baziranom na narodnom jeziku.
Napadan od službenih ckrvenih krugova zbog ovih svojih pogleda, Sava Mrkalj je mislio da će ih umiriti ako se [[kaluđer|zakaluđeri]] i zato je [[1811.]] u [[manastir]]u [[Gomirje]] zaista i postao [[jerođakon]] Julijan. Međutim, progoni su se samo uvećavali i on je [[1813.]] godine otpušten iz manastira. U strahu od osvete crkvene hijerarhije [[1817.]] godine je objavio djelo „''Paliondija''" u kojoj se odrekao svoje grafičko-[[ortografija|ortografske]] reforme. Godine [[1827.]] je
[[Vuk Karadžić]] izrijekom navodi Mrkalja kao reformatora srpske ćirilice čiju je reformu prihvatio: "...imajući za namjerenje uspjeh Serbskog Knjižestva ne mogu druge Azbuke upotrebiti nego Merkailevu, jerbo za Srbski jezik lakša i čistija ne može biti od ove..."<ref>''Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana Vukom Stefanovićem Serbijancem''. U Vienni, 1814.</ref>
== Literatura ==
Line 18 ⟶ 19:
* ''[[Miloš Okuka]]: "Salo debelog jera libo azbukopretres" Sava Mrkalj u starom i novom ruhu, „[[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta|SKD Prosvjeta]]“, Zagreb 2010.''
* ''Na počecima srpske filologije, zbornik radova priredili Gordana Ilić Marković, Anna Kretschmer i Miloš Okuka, [[Frankfurt na Majni]]: Peter Lang Internationaler Verlag der Wissenschaften, 2012.''
==Izvori==
{{reflist}}
{{DEFAULTSORT:Mrkalj, Sava}}
[[Kategorija:Srpski jezikoslovci]]
| |||