Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine: razlika između inačica

Nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] 1868. godine, kojom je ustrojen položaj [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]] i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] ( [[Zemlje Krune sv. Stjepana]] ili ''Translajtanij''a) te organizacija središnje vlasti u Hrvatskoj, uznapredovao je proces [[Mađarizacija|mađarizacije]]. Takvo nastojanje mađarskih vlasti prouzrokovalo je snažan otpor Hrvata što izravno dovodi do napetosti i nemira unutar Trojednice. Na bansku stolicu [[1883.]] godine stupa promađarski orijentirani grof [[Dragutin Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen Hedervary]] koji započinje sustavnu političku samovolju i nasilje nad oporbenim strankama. Kako bi osigurao svoju vlast, pribjegavao je nelegalnim i [[Represija|represivnim]] metodama te nasilnički provodio izbore za [[Hrvatski sabor]], koji je učinio alatom provođenja svojih osobnih i velikomađarskih političkih interesa. Državne činovnike pretvorio je u poslušnike režima koji su se nemilosrdno obračunavali s protivnicima vlasti i mađarske politike. Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija za vrijeme Khuenova banovanja zapala je u jedno od najmračnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti. Najznačajniji Khuenov protivnik bila je oporbena [[Stranka prava]] koja je uživala velik ugled u hrvatskome narodu zbog širenja ideja o samostalnoj hrvatskoj državi.<ref name="Hrvatski biografski leksikon">http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204</ref>

Kako bi oporba postigla što bolji rezultat na izborima, značajno se približila mnogobrojnom seljaštvu te svećenstvu koje raspolaže sa snažnom i razgranatom organizacijom u cijeloj državi i vlastitim financijskim sredstvima. Uoči izbora za Hrvatski sabor državni službenici i činovnici općinskih i gradskih poglavarstava svim dostupnim sredstvima vrše pritisak na izbornike. U predizbornoj kampanji vladajuće stranke se nije se prezalo ni od najtežih postupaka represije i nasilja.<ref name="Jelić">Jelić, Ivan: Krvavi bošnjački izbori 22. svibnja 1897., Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Općinsko poglavarstvo Bošnjaci, Slavonski Brod - Bošnjaci, 1997.</ref>

Predizborno vrijeme u Bošnjacima obilježila je užarena atmosfera. Gotovo cijelo selo se opredijelilo za oporbenog kandidata, odvjetnika dr. Đuru Kovačevića. Najznačajniji zagovaratelj oporbene politike bio je mjesni [[kapelan]] i intelektualac Martin Firinger. Onkoji je predstavio Bošnjačanima [[Pravaši|pravaške misli]] i ideje o samostalnoj Hrvatskoj. Kako su pristaše opozicije bile sve brojnije, općinske i kotarske vlasti prionule su metodama ucjene, prijetnje i beskompromisne represije.<ref name="Jelić" />

Ipak, na dan izbora 22. svibnja u ranim jutarnjim satima skupilo se u Bošnjacima preko tisuću osoba, muškaraca, žena i djece, kako bi dočekali oporbenog kandidata za sabor. Ondje se našla i nekolicina žitelja okolnih mjesta ([[Županja|Županje]], [[Gradište|Gradišta]] i [[Štitar|Štitara]]). U tom mnoštvu vijorile su se brojne hrvatske zastave među kojima su se isticale dvije posebno velike, iako je to u „khuenovskoj hrvatskoj“Hrvatskoj“ bilo strogo zabranjeno. Na mjesto okupljanja stigli su i brojni predstavnici vlasti zajedno s kotarskim predstojnikom Babićem, koji je došao u pratnji podređenih mu [[Oružništvo|oružnika]] i jednom [[Satnija|satnijom]] vojnika (80 pješaka). Nakon bezuspješnih pokušaja rastjeravanja i oduzimanja hrvatskih trobojnica, kotarski predstojnik je postavio oružništvo i vojsku u stanje pripravnosti te ubrzo zapovjedio juriš na goloruko pučanstvo. Vojska je bajunetama nasrnula na prisutne ljude dok je oružništvo ispalilo nekoliko salvi puščanog zrna. Narod se ubrzo razbježao, no na mjestu pokolja ostali su ležati ranjeni i mrtvi do kojih je pristup bio zapriječen .<ref>Lešić-Bartolov, Ilija: Priče iz granice (priredio Vinko Juzbašić), Vlastita naknada, Bošnjaci, 2017., str. 13-16.</ref>