Neobizantska arhitektura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 12 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q966571 na Wikidati
Dodana je referenca na neobizantski still u Dalmaciji i jedan link na literaturu
Redak 8:
Neobizantski stil u javlja se u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezano gotovo isključivo uz građevine (crkve, parohijske i općinske zgrade) Srpske pravoslavne crkve. Ključni predstavnik neobizantskog stila u ranoj, romantičarskoj fazi hrvatske arhitekture bio je [[Franjo Klein]], autor projekta za [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|crkvu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu]].
Nakon što je 1883.-84. [[Hermann Bollé|Herman Bollé]] projektirao novu unutrašnju opremu [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|crkve Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu]] ovaj arhitekt postaje glavnim predstavnikom neobizantskog stila u Hrvatskoj. Povjerena mu je gradnja kapele Kukulj na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]], restauracija Saborne crkve u [[Pakrac|Pakracu]], manastira [[Grgeteg|Grgetega]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]], gdje, u manastiru [[Krušedol|Krušedolu]] podiže spomenik srpskom kralju [[Milan Obrenović|Milanu Obrenoviću]].
Rusku verziju neobizantskog stila u hrvatsku arhitekturu unosi [[Janko Holjac]] svojim projektima za restauraciju saborne crkve u [[Plaški|Plaškom]] i nove grkokatoličke crkve u [[Petrovci|Petrovcima]]. Na području Dalmaciji ističu se monumentalnošću neobizantske crkve u Dubrovniku, Kistanjama, Benkovcu, Drnišu i Obrovcu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dragan Damjanovic|title=The Neo-Byzantine Style in the Architecture of Serbian Orthodox Churches in 19th Century Croatia // Imagining the Past. The Reception of the Middle Ages in Serbian Art from the 18th to the 21st Century, Byzantine Heritage and Serbian Art III, Belgrade, 2016, 107-118|url=https://www.academia.edu/28220314/The_Neo-Byzantine_Style_in_the_Architecture_of_Serbian_Orthodox_Churches_in_19th_Century_Croatia_Imagining_the_Past._The_Reception_of_the_Middle_Ages_in_Serbian_Art_from_the_18th_to_the_21st_Century_Byzantine_Heritage_and_Serbian_Art_III_Belgrade_2016_107-118|accessdate=2019-01-11}}</ref>
 
==Izvori ==