Inačica od 13. siječnja 2019. u 17:40 uredi SpeedyGonsales (razgovor \| doprinosi) IP blok iznimke, Ophoditelji 34.094 edits dopuna ← Starija izmjena		Inačica od 13. siječnja 2019. u 17:43 uredi ukloni ovu izmjenu SpeedyGonsales (razgovor \| doprinosi) IP blok iznimke, Ophoditelji 34.094 edits sređivanje Novija izmjena →
Redak 35: == Sekularizam i islamske države == Islam je u Europu organizirano, kao država prodro za vrijeme Osmanskog carstva do [[BiH\|Bosne i Hercegovine]], gdje se može iščitati praktično isti stav kao i u ostatku Europe:<ref>Filip Mursel Begović, [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/2979-o-sekularnim-muslimanima "O sekularnim muslimanima"], objavljeno 18. studenoga 2015., pristupljeno 13. siječnja 2019.</ref> {{citat\|Najopasniji među njima (sekularistima) su intelektualci koji promišljaju svoj sekularizam i od njega rade životno uvjerenje ili znanost, da ne kažemo zasebnu religioznost. Oni običniji, svjesni su svojeg pada u sekularno, ali to i priznaju i neće poput nekih intelektualaca čitati Kur`an i hadise da bi im našli greške i rupe. Imamo, dakle, sekulariste posvađane s Bogom i one posvađane sa samim sobom.\|~~Filip Mursel~~ Begović, ~~[https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/2979-o-sekularnim-muslimanima "O sekularnim muslimanima"], objavljeno 18. studenoga~~ 2015.~~, pristupljeno 13. siječnja 2019.</ref>~~}} Ostatak islamskoga svijeta ne zadržava se na blagoj kritici sekularnog larpurlartizma, nego se uočavaju ''sveobuhvatni napori za ponovnu uspostavu islamskih zakona umjesto zapadnoga prava, povećana upotreba vjerskog izražavanja i simbolike, socijalno karitativno djelovanje, širenje islamske naobrazbe odnosno islamizacija školskog programa, povećano sudjelovanje u vjerskim obredima, dominantno mjesto islamskih skupina u oporbama sekularnim vladama u muslimanskim društvima te sve širi napori da se razvije međunarodna solidarnost među islamskim državama i društvima.''.<ref>Adrijan Marković, "SOCIJETALNE DIMENZIJE ISLAMSKOG FUNDAMENTALIZMA U OKVIRU ARAPSKO-IZRAELSKOG SUKOBA", Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2014., str. 3</ref> Turski predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan\|Erdogan]] 2011. godine je rekao: {{citat\|"Turska ima sekularni Ustav prema kojem je država jednako distancirana od svih religija, dok sekularizam zasigurno ne znači ateizam. Moja je preporuka usvajanje sekularnog Ustava i u Egiptu".\|Recep Tayyip Erdogan za državne posjete Egiptu 2011. godine}} Iako Erdogan spominje sekularizam, jasno kaže da njegov sekularizam ne znači ateizam. Dodatno, predsjednik turskog parlamenta Ismail Kahraman pozvao je na izradu vjerskoga ustava.<ref>''Iako je šef Komisije za izradu Ustava u Turskoj Mustafa Centob najavio je da će nacrt novog Ustava zadržati načelo sekularizma, jasno je da je poziv Kahramana na izradu vjerskog Ustava bio izraz ideološke borbe u kontekstu duge historijske konfrontacije. Ovakav poziv nije bilo moguće uputiti prije nekoliko godina, jer bi takva izjava bila dovoljna da osoba završi u zatvoru, ako ne osuđena i na smrt. Možda iznošenje ovakvih prijedloga danas dolazi kao povik koji silazi sa usana većine Turaka, a kojim se želi poručiti da Turskoj više nije potreban sekularni sistem u onoj mjeri koliko joj je potreban Ustav u skladu sa turskim identitetom koji predstavlja mješavinu islama i osmanskog perioda. Turska sada definitivno vidi svoju snagu u posebnom modelu vlasti, a ne u slijeđenju Evropske unije.'', [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/povratak-sukoba-sekularizma-i-religije-u-turskoj "Povratak sukoba sekularizma i religije u Turskoj"], objavljeno 10. svibnja 2016., pristupljeno 13. siječnja 2019.</ref>

Sekularizam: razlika između inačica