Gustav Robert Kirchhoff: razlika između inačica

'''Cezij''' je [[kemijski element]] ([[atomski broj]] 55, [[relativna atomska masa]] 132,905) koji spada u grupu mekanih [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]], [[talište]] 28,44 °C, [[gustoća]] 1,873 g/cm³. Jak [[reducens]], s najjačim elektropozitivnim svojstvima; njegov [[Hidroksidi|hidroksid]], CsOH, najjača je poznata [[Baze (kemija)|baza]]. [[Radionuklid|Radioaktivni izotop]] ¹³⁷Cs nastaje kao produkt [[Nuklearna fisija|nuklearnoga raspada]] i jedan je od najopasnijih [[radionuklid]]a. Cezij se primjenjuje u proizvodnji [[SolarnaSolarni ćelijačlanak|fotoćelijasolarni članak]], pri punjenju svjetiljki s [[metal]]nim [[para]]ma i kao sredstvo za vezanje [[plin]]ova u [[vakuum]]u. Cezij su 1860. otkrili [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsen]] i G. R. Kirchhoff. Od spojeva primjenu nalaze hidroksid i halogenidi. U novije doba cezijev boranat, CsBH₄, služi kao izvor energije za pogon [[raketa]]. <ref> '''cezij''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69782] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

'''Rubidij''' je [[kemijski element]] iz skupine [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]] ([[atomski broj]] 37, [[relativna atomska masa]] 85,4678). Poznata su dva prirodna [[izotop]]a (⁸⁵Rb i slabo [[radioaktivnost|radioaktivan]] ⁸⁷Rb) i više desetaka umjetnih, radioaktivnih izotopa. Otkrili su ga 1861. [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsen]] i G. Kirchhoff spektralnom analizom [[litij]]eva minerala lepidolita. U prirodi je široko rasprostranjen u [[Mineralne sirovine|rudama]] zajedno s ostalim alkalijskim metalima, na primjer u karnalitu i lepidolitu, ali u malim količinama. Rubidij je mekan [[metal]] srebrnobijela sjaja, gustoće 1,53 g/cm³, tališta 39,3 °C, izgledom i kemijskim svojstvima sličan [[kalij]]u, ali mekši i reaktivniji. Spontano se zapali na zraku i vrlo burno reagira s vodom, pa se čuva u [[petrolej]]u. Zbog velikih troškova proizvodnje rabi se rijetko, na primjer pri izradbi [[fotoćelija]] i vakuumskih cijevi te kao [[Kemijska reakcija|reagens]] pri proizvodnji zeolitnih [[katalizator]]a. Rubidijeve [[soli]] slične su kalijevima, služe kao monokristali u [[Optoelektronički uređaj|optoelektronici]] i dodaju se [[staklo|staklu]] za [[Katodna cijev|katodne cijevi]]. <ref> '''rubidij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53590] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>