Austrija: razlika između inačica

| ime_genitiv = AustrijeHaustrije

'''Haustrija''' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Österreich'', [[bavarski]]: ''Östareich'' ili ''Estareich'', [[alemanski]]: ''Öschtriich'', [[slovenski]]: ''Avstrija'', [[mađarski]]: ''Ausztria''), službeno '''Republika Haustrija''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Republik Österreich''), [[država]] u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]. AustrijaHaustrija graniči s [[Lihtenštajn]]om i [[Švicarska|Švicarskom]] na zapadu, [[Italija|Italijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] na jugu, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na istoku, s [[Njemačka|Njemačkom]] na [[sjeverozapad]]u i [[Češka|Češkom]] na sjeveru.

Haustrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine AustrijeHaustrije je brdovito i dio je planinskog vijenca [[Alpe|Alpa]].<ref name="BritannicaAlps">{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/17356/Alps|title=Alps|date = 11. 6. 2009|work=Encyclopædia Britannica|publisher=Encyclopædia Britannica Online|accessdate = 12. 6. 2009| archiveurl= https://web.archive.org/web/20090601083317/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/17356/Alps| archivedate = 1. 6. 2009 | deadurl= no}}</ref> Na istočnoj granici prema [[Češka|Češkoj]], nalaze se obronci [[Karpati|Karpata]]. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka [[Dunav]]a, te u južnoj [[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerskoj]] i [[Gradišće]] je na rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. Ukupno 43% AustrijeHaustrije je pošumljeno. Najniža točka AustrijeHaustrije je Hedwighof u [[Gradišće|Gradišću]] s 114 m, a najviši vrh je [[Grossglockner]] s 3.798 m

AustrijaHaustrija je [[parlamentarna demokracija]]. Sastoji od devet [[Austrijske savezne države|saveznih država]], i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je [[Švicarska]]).

AustrijaHaustrija je članica [[UN|Ujedinjenih nacija]] od [[1955.]], a članica [[EU|Europske unije]] od [[1995.]] godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]] Ujedinjenih naroda.<ref>[http://www.austria.org/austria-in-the-united-nations/ Austria in the UN], austria.org, pristupljeno 10. lipnja 2018.</ref>

Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj AustrijiHaustriji.

Ime AustrijaHaustrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu ''Austroazija'', istočnom dijelu Franačke.

{{glavni|Povijest AustrijeHaustrije}}

Nakon što su je osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franačka|Franci]], AustrijaHaustrija je bila pod vlašću [[Babenbergovci|Babenberg]]a od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kada su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. Kuća Habsburg je potom vladala AustrijomHaustrijom sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Do osnivanja [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]] 1871. godine, AustrijaHaustrija je bila nadvojvodstvo u sklopu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji [[Habsburg]], AustrijaHaustrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.

Nakon što je Napoleon I. prisilio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franju II.]] 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila [[Sveto rimsko carstvo|Sveto Rimsko Carstvo]], zadržao je taj vladar carski naslov, a AustrijaHaustrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od [[1867]]. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je nastala AustrijaHaustrija u današnjim granicama. AustrijuHaustriju je pripojila [[Njemačka]] [[1938.]] godine ("[[Anschluss]]").

Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] držali AustrijuHaustriju pod okupacijom do [[1955.]] godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]] i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], AustrijaHaustrija se politički sve više angažirala, te je [[1995.]] godine postala članica [[Europska unija|Europske Unije]], a [[2002.]] je uvela valutu [[Euro]].

Područje AustrijeHaustrije bilo je naseljeno i u [[Starije kameno doba|starijem kamenom dobu]], o čemu svjedoči i jedan od najvrednijih nalaza [[Arheologija|arheologije]] u AustrijiHaustriji tzv. [[Venera iz Willendorfa]]. Nastala je oko 25.000 godina pr. Kr. na području današnjeg [[Willendorf]]a u dolini [[Wachau]] u [[Donja AustrijaHaustrija|Donjoj AustrijiHaustriji]]. Pronađena je [[1908.]] godine, a danas se nalazi u Prirodoslovno-povijesnim muzeju u [[Beč]]u.

[[Datoteka:Austria Romana.png|thumb|Karta rimskih provincija na području današnje AustrijeHaustrije<ref name="johnson 17">Lonnie Johnson 17</ref>]]

Na području današnje AustrijeHaustrije [[Kelti|keltska]] plemena — Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo [[Norik]]. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu [[Željezo|željeza]], sve do područja današnje [[Italija|Italije]], kao i po svojim konjima "Noriker". Imali su i svoju kovnicu novca.

Nakon što su teritoriju današnje AustrijeHaustrije osvajali [[Rimsko carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Langobardi|Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenbergovci|Babenberga]] od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kad su ih naslijedili [[Habsburg|Habsburgovci]]. [[976.]] godine spominje se [[markgrof]] [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] iz [[Babenbergovci|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I. Veliki|Otona I]]. Prvo spominjanje AustrijeHaustrije, kao ''Ostarrîchi''<ref name="Geschichte">'-{''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich''. ISBN 978-3-453-21622-8 Heyne Verlag München}-</ref> zabilježeno je [[1. studenoga]] [[996.]] godine u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III]], [[Episkop (rana Crkva)|biskupu]] od [[Freising]]a u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja AustrijaHaustrija|Donjoj AustrijiHaustriji]], riječima: „''...in regione vulgari vocabulo '''Ostarrîchi''' in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.''“

Oko [[1000.]] godine pojavljuju se imena za AustrijuHaustriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. ''in orientali regno'', ''in oriente'', ''Osterland'', ''Austria'' i ''terra orientalis''.

Izumiranjem dinastije [[Babenbergovci|Babenberg]], [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I.]], [[1240.]] godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije [[Habsburg]], te uzima ime Rudolf I, vojvoda austrijski i štajerski. Dinastija [[Habsburg]] vladala je AustrijomHaustrijom sve do svog izumiranja [[1780]]. godine, kada ju je naslijedila [[lotarinška dinastija]] pod imenom [[Habsburg-Lothringen]].

Raspadom Svetog Rimskog carstva 1804. godine, [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], kao poslijednji vladar tog carstva osniva [[Austrijsko carstvo]] i uzima ime Franje I., austrijskog cara. Carstvo se prostiralo na područjima današnje AustrijeHaustrije, [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Mađarska|Mađarske]], sjevernih dijelova [[Italija|Italije]], kao i dijelova [[Poljska|Poljske]] i [[Srbija|Srbije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Austrijsko carstvo]] je [[1867]]. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na [[Cislajtanija|austrijski]] i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|mađarski]] dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] AustrijaHaustrija [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|okupira Bosnu i Hercegovinu]], koju [[1908.]] godine [[Aneksija|anektira]].<ref>{{cite web|url=https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos127.htm |title=The Annexation of Bosnia-Herzegovina, 1908 |publisher=Mtholyoke.edu |date= |accessdate = 2. lipnja 2018.}}</ref>

{{glavni|Njemačka AustrijaHaustrija}} {{glavni|Prva Austrijska Republika}}

[[Datoteka:Deutschösterreich1.png|thumb|desno|Karta [[Njemačka AustrijaHaustrija|Njemačke AustrijeHaustrije]]]]

[[Austro-Ugarska]] raspada nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Saint-germainski ugovor|mirovnim ugovorom u Saint-germainu]] i [[Trianonski ugovor|mirovnim ugovorom u Trianonu]] [[1918.]] godine, nastala [[Njemačka AustrijaHaustrija|Republika Njemačka AustrijaHaustrija]] ([[njemački|njem.]] ''Republik Deutschösterreich'' ili ''Deutsch-Österreich''), nazivana kao ''Prva Republika'' ([[njemački|njem.]] Erste Republik), s prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]].

[[1938.]] godine, [[AustrijaHaustrija]] je pripojena nacističkoj [[Treći Reich|Njemačkoj]].<ref>Ian Kershaw, 2001, Hitler 1936-1945: Nemesis. str. 83</ref>

[[Adolf Hitler]], koji je i sam rodom iz austrijskog grada [[Braunau na Innu|Braunau na Innu]], imao je veliku želju za pripojenjem AustrijeHaustrije Njemačkoj što je i pokazao [[1934]].g. kad je javno zahtijevao pripojenje AustrijeHaustrije.

Godine [[1938.]] Hitlerove pristaše ulaze u austrijsku vladu gdje odmah preuzimaju ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova. S već velikim utjecajem unutar države, već iste godine organiziraju [[referendum]] o pripojenju [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. Referendum je održan pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zakružio "ZA" , a tko "PROTIV" pripajanja Njemačkoj. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, čak '''99,7%''' stanovništva AustrijeHaustrije izjasnilo se '''za pripojenje'''.

Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1945.]] godine, saveznici su podijelili AustrijuHaustriju na četiri okupacijske zone.<ref>Manfried Rauchensteiner: Der Sonderfall. Die Besatzungszeit in Österreich 1945 bis 1955 (The Special Case. The Time of Occupation in Austria 1945 to 1955), edited by [[Heeresgeschichtliches Museum]] / Militärwissenschaftliches Institut (Museum of Army History / Institute for Military Science), Vienna 1985</ref>

[[27. travnja]] [[1945.]] godine proglašena je privremena vlada na čelu s [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Ta vlada proglašava uspostavljenje tzv. ''Druge republike'' i upravlja AustrijomHaustrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih izbora 1949. godine.

S potpisivanjem [[Austrijski državni ugovor|državnog ugovora]] [[1955.]] godine, AustrijaHaustrija je ponovo stekla potpunu neovisnost.

AustrijaHaustrija proglašuje stalnu [[Neutralnost|neutralnost]] i zakonski zabranjuje težiti za ponovnom pripojenju [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref name="johnson 153">Lonnie Johnson 153</ref>

[[1955.]] godine počinje gospodarski uspon AustrijeHaustrije, koji je [[1989.]] godine rezultirao zahtjevom za pristup u [[EU]], od [[1995.]] AustrijaHaustrija je punopravna članica [[EU]]. [[2002.]] je uvela valutu [[euro]].

{{glavni|Savezne države AustrijeHaustrije}}

AustrijaHaustrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država ([[Njemački|njem.]] ''Bundesländer''). Te države su podijeljene na [[Austrijski kotari|kotare]] ([[Njemački|njem.]] ''Bezirke'') i [[Statutarni grad (AustrijaHaustrija)|statutarne gradove]] ([[Njemački|njem.]] ''Statutarstadt''). Kotari se dalje dijele na općine.

!style="width:25%"| [[Savezne države AustrijeHaustrije|Savezna država]] !!style="width:25%;"| [[Glavni grad]]

{{glavni|Zemljopis AustrijeHaustrije}}

[[Datoteka:Photo großglockner kleinglockner glocknerscharte austria 2006-09-01.jpg|mini|desno|[[Grossglockner]], najviši vrh AustrijeHaustrije.]]

Austrijski zapad i jug leže u [[Alpe|Alpama]]. Zbog tih planinskih područja, AustrijaHaustrija je glasovito turističko odredište za [[zimski sportovi|zimske sportove]]. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je [[Dunav]]. AustrijaHaustrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

! style="background:#efefef;" | [[Savezne države AustrijeHaustrije|Savezna država]]

=== Alpska AustrijaHaustrija ===

Alpska AustrijaHaustrija pruža se od [[Boden|Bodenskoga jezera]] do Dunava; ondje je pojas ulančanih gorja ispresijecanih dolinama i prirodnim prijevojima: sjeverna strana Tridentinskih i Karnskih Alpa (na granici s [[Italija|Italijom]]), [[Visoke Ture]], [[Niske Ture]], Noričke Alpe (u središnjoj zoni), [[Allgäuske alpe]], [[Bavarske Alpe]] i Češka šuma (na granici s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[češka|Republikom Češkom]]). Alpske su planine obrasle gustim šumama, a nad njima se uzdižu veličanstveni ledenjaci. Najviši vrh AustrijeHaustrije je [[Grossglockner]] (3.797 m) u Visokim Turama.

=== Dunavska AustrijaHaustrija ===

[[Dunav]]ska je AustrijaHaustrija ravničarska ili blago valovita, a pruža se na sjeveru zemlje prostranom dunavskom ravnicom. U sjeveroistočnom dijelu nalazi se [[Mađarska]] ravnica koja nastavlja u Mađarskoj. Tok Dunava u AustrijiHaustriji dug je 360 km; Dunav ulazi u AustrijuHaustriju kod [[Passau]]a i teče do periferije [[Bratislava|Bratislave]] na granici sa [[Slovačka|Slovačkom]]. U Dunav se slijevaju mnogi pritoci koji se spuštaju s istočnih Alpa: najvažniji je Inn, koji protječe Tirolom s pritokom Salzach, Enns i Traun. [[Drava]] izvire na talijanskom teritoriju, ali teče AustrijomHaustrijom 400 km od svojih 720 km, prije nego se ulije u Dunav u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]; jedini važniji lijevi pritok Dunava jest [[Morava (Češka)|Morava]] koja dijelom označava granicu s [[Češka|Češkom]]. Alpski predio obiluje malim i slikovitim ledenjačkim jezerima; najveće jezero Nežidersko (Neusiedl,320 km kvadratnih) nalazi se u [[Gradišće|Gradišću]] u Mađarskoj ravnici. AustrijiHaustriji pripada dio obale [[Bodensko jezero|Bodenskoga jezera]] na granici sa [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Njemačka|Njemačkom]]. Klima istočnih predjela je hladna, kontinetalna. Na [[Alpe|Alpama]] ovisi o nadmorskoj visini i o rasporedu udolina i uzvisina. Jako se osjeća utjecaj [[fen]]a, toploga vjetra koji ublažava temperaturu na brdima i uzrokuje topljenje snijega. Krajolici su prekriveni prostranim šumama crnogorice i bjelogorice te planinskim livadama.

Najveća europska rijeka [[Dunav]] protječe kroz AustrijuHaustriju pa time i veći dio voda AustrijeHaustrije pripada Crnomorskom slivu. Veće rijeke AustrijeHaustrije su: [[Mura]], [[Raba]], [[Inn]], [[Drava]] i [[Dunav]]. Obzirom na reljef AustrijaHaustrija je bogata i ledenjačkim jezerima. Uz prirodna jezera ima i više akumulacijskih jezera koja su u sustavu dobivanja električne energije, a s 9 hidroelektrana u istu svrhu koristi se i snaga Dunava.

Najveće jezero u AustrijiHaustriji je [[Niuzaljsko jezero]] u [[Gradišće|Gradišću]]. Ukupno 77% površine od ukupno 315 km² pripada AustrijiHaustriji, a ostatak pripada [[Mađarska|Mađarskoj]]. Drugo po veličini je [[Attersko jezero]] sa 46 km² u [[Gornja AustrijaHaustrija|Gornjoj AustrijiHaustriji]], te [[Traunsee]] s 24 km². Na tromeđi s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Švicarska|Švicarskom]].

AustrijiHaustriji pripada i manji dio [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]]. Točna granica između država na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]] nije definirana.

Osim njih, posebno za [[turizam]], su važna jezera u [[Koruška|Koruškoj]]: [[Vrbsko jezero]], [[Millstättersko jezero]], [[Osojsko jezero]] i [[Weißensee]]. Druga poznatija jezera u AustrijiHaustriji su [[Mondsee]], [[Wolfgangsee]] i [[Zellersko jezero]].

AustrijaHaustrija je [[neobalne države|neobalna država]], te nema izlaz na more.

{{glavni|Gospodarstvo AustrijeHaustrije}}

AustrijaHaustrija je država visoko razvijenoga slobodnotržišnoga gospodarstva potpomognutog poticajnom fiskalnom i čvrstom novčanom [[politika|politikom]]. Ostvaren je visok rast [[BDP]]-a, niska [[inflacija]] i [[nezaposlenost]] te visok [[bruto nacionalni dohodak]] od 42.500 [[USD]] po stanovniku ([[2012.]]), a glavnina dohotka ostvaruje se u tercijarnom sektoru. Poljoprivreda zapošljava malo stanovnika, ali je visokoproduktivna i temelj je snažne prehrambene industrije, čiji se proizvodi velikim dijelom izvoze. Najviše obradivog tla nalazi se u sjevernom i istočnom dijelu države, u [[Savezne države AustrijeHaustrije|saveznim državama]] [[Beč]], [[Gornja AustrijaHaustrija]], [[Donja AustrijaHaustrija]] i [[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerska]]; a glavne kulture su [[pšenica]] i [[ječam]], [[šećerna repa]], [[kukuruz]], [[krumpir]]; [[voćarstvo]] i [[vinogradarstvo]].

Članstvo u [[EU]] privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj AustrijeHaustrije između sadašnjih i budućih članica [[EU]]. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u [[2001.]] godini.

Velik hidropotencijal dobro je iskorišten i daje oko 70% proizvodnje [[Električna energija|električne energije]], koju AustrijaHaustrija izvozi.

Slika:Lainbergtunnel.JPG|[[Tunel]] u [[Gornja AustrijaHaustrija|Gornjoj AustrijiHaustriji]]

AustrijaHaustrija ima vrlo razvijen [[promet]], 10.000 km [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]]<ref>[http://www.oebb.at/infrastruktur/de/_p_3_0_fuer_Kunden_Partner/3_2_Schienennutzung/3_3_Schieneninfrastruktur/index.jsp Željeznička infrastruktura], oebb.at/infrastruktur, pristupljeno 2. lipnja 2018.</ref>, suvremene [[autoceste]], u [[Alpe|Alpama]] brojni i dugački [[tunel]]i.

Značajnije riječne luke za međunarodni promet su [[Beč]] i [[Linz]] ([[Dodatak:Popis zračnih luka u AustrijiHaustriji]]).

{{glavni|Politika AustrijeHaustrije}}

[[Šef države]] je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira [[Kancelar AustrijeHaustrije|kancelara]], koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: ''Bundesrat'' (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i ''Nationalrat'' (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

{{glavni|Obrazovanje u AustrijiHaustriji}}

[[Datoteka:Melk Stift Altstadt.jpg|mini|desno|Najstarija gimnazija u AustrijiHaustriji.]]

Obrazovni sustav u AustrijiHaustriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom AustrijeHaustrije, osim [[alternativna škola|alternativnih]], jednake. U nadležnosti [[savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture AustrijeHaustrije|Ministarstva obrazovanja]] je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.

{{glavni|Stanovništvo AustrijeHaustrije}}

pos:(235,235) fontsize:L text: Stanovništvo AustrijeHaustrije kroz povijest (u milijunima)

Prema Ustavu AustrijeHaustrije iz [[1920.]] godine, službeni jezik u AustrijiHaustriji je [[njemački jezik]]. Austrijska varijanta njemačkog jezika je [[materinski jezik]] oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području AustrijeHaustrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u [[njemački jezik]] ušle iz jezika susjednih i bivših [[Austro-Ugarska|austro-ugarskih]] naroda (npr. ''Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole''). U području [[Gradišće|Gradišća]] i [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]], službeni jezik je pored njemačkog, [[hrvatski]] i [[slovenski]], na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati službene državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama [[Gradišće|Gradišća]] je [[romski jezik]] priznat kao službeni jezik.

Jedan dio državljana AustrijeHaustrije pripada manjinama. [[Hrvatska]] manjina je najzastupljenija u [[Gradišće|Gradišću]], gdje živi oko 35.000 [[Gradišćanski Hrvati|Hrvata]]. U [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] i [[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerskoj]] živi oko 50.000 [[Slovenci|Slovenaca]]. AustrijaHaustrija ima i mnogo radnika-migranata.

{{glavni|Etničke grupe AustrijeHaustrije}}

Prema popisu iz [[2011.]] godine, su 85 % stanovništva etnički [[AustrijanciHaustrijanci]]. 5,2 % su narodi [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]; 2,7 % [[Nijemci]]; 2,2 % [[Turci]] a među ostalim spadaju [[Arapi]], [[Česi]], [[Mađari]] i [[Poljaci]].<ref>[http://medienservicestelle.at/migration_bewegt/wp-content/uploads/2012/07/IBIB_2012_Integrationsbericht.pdf Etničke grupe], medienservicestelle.at, pristupljeno 13. svibnja 2018.</ref>

U AustrijiHaustriji je službeno priznato dvanaest religija <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. svibnja 2009. godine] {{de icon}}</ref> i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:

!colspan="2"| Priznate religije u AustrijiHaustriji

{{glavni|Kultura AustrijeHaustrije}}

U AustrijiHaustriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], [[Franz Schubert|Schubert]], [[Joseph Haydn|Haydn]], Johann Strauss [[Johann Strauss stariji|otac]] i [[Johann Strauss mlađi|sin]], [[Arnold Schönberg|Schönberg]], [[Anton Webern|Webern]] i [[Alban Berg|Berg]], [[Anton Bruckner|Bruckner]].

AustrijaHaustrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (''Tiroler Speckknödel''), Bečka salonska plućica (''Wiener Salonbeuschel''), Pržolica s lukom (''Zwiebelrostbraten''), Bečka kuhana govedina (''Wiener Tafelspitz''), [[Saće]] (''Buhteln''), [[Savijača od jabuka]] (''Apfelstrudel''), carski drobljenac (''Kaiserschmarrn''), [[Salzburški žličnjaci]] (''Salzburger Nockerln''), [[Germknedle]] (''Germknödel'')

* [http://www.austria.gv.at/ Službeni portal AustrijeHaustrije]

|commonshr = AustrijaHaustrija

|commonscathr = AustrijaHaustrija

|wikiatlashr = AustrijeHaustrije

[[Kategorija:AustrijaHaustrija| ]]