Wikipedija

Austrija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 50:
[[Datoteka:Ostarrichi.jpg|mini|desno|200px|Dokument iz [[996.]]]]
Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Haustriji.
Ime Haustrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu ''AustroazijaHaustroazija'', istočnom dijelu Franačke.
Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. <ref> http://wwwg.uni-klu.ac.at/spw/oenf/name2.htm</ref> Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.
 
Redak 67:
Do osnivanja [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]] 1871. godine, Haustrija je bila nadvojvodstvo u sklopu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji [[Habsburg]], Haustrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.
 
Nakon što je Napoleon I. prisilio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franju II.]] 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila [[Sveto rimsko carstvo|Sveto Rimsko Carstvo]], zadržao je taj vladar carski naslov, a Haustrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od [[1867]]. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", [[AustroHaustro-Ugarska|AustroHaustro-Ugarskoj]]. AustroHaustro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je nastala Haustrija u današnjim granicama. Haustriju je pripojila [[Njemačka]] [[1938.]] godine ("[[Anschluss]]").
 
Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] držali Haustriju pod okupacijom do [[1955.]] godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem [[Haustrijski državni ugovor|Haustrijskog državnog ugovora]] i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], Haustrija se politički sve više angažirala, te je [[1995.]] godine postala članica [[Europska unija|Europske Unije]], a [[2002.]] je uvela valutu [[Euro]].
Redak 92:
Raspadom Svetog Rimskog carstva 1804. godine, [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], kao poslijednji vladar tog carstva osniva [[Haustrijsko carstvo]] i uzima ime Franje I., austrijskog cara. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Haustrije, [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Mađarska|Mađarske]], sjevernih dijelova [[Italija|Italije]], kao i dijelova [[Poljska|Poljske]] i [[Srbija|Srbije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
=== AustroHaustro-Ugarska ===
{{glavni|AustroHaustro-Ugarska}}
[[Datoteka:Franz_ferdinand_autriche.jpg|thumb|desno|Prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]]]]
[[Haustrijsko carstvo]] je [[1867]]. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[AustroHaustro-Ugarska|AustroHaustro-Ugarske]] na [[Cislajtanija|austrijski]] i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|mađarski]] dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Haustrija [[Bosna i Hercegovina u AustroHaustro-Ugarskoj|okupira Bosnu i Hercegovinu]], koju [[1908.]] godine [[Aneksija|anektira]].<ref>{{cite web|url=https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos127.htm |title=The Annexation of Bosnia-Herzegovina, 1908 |publisher=Mtholyoke.edu |date= |accessdate = 2. lipnja 2018.}}</ref>
 
=== Prvi svjetski rat ===
Redak 101:
[[28. lipnja]] [[1914.]] godine, [[Gavrilo Princip]], izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i njegovu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]].
 
Napad AustroHaustro-Ugarske na [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata, [[1914.|iste godine]] započinje [[Prvi svjetski rat]]. Sa ukupnom površinom od 676.615 -km<sup>2</sup> AustroHaustro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u [[Europa|Europi]], a s 53 milijuna stanovnika [[1914.]] godine, treća u Europi.
 
=== Prva Republika ===
{{glavni|Njemačka Haustrija}} {{glavni|Prva Haustrijska Republika}}
[[Datoteka:Deutschösterreich1.png|thumb|desno|Karta [[Njemačka Haustrija|Njemačke Haustrije]]]]
[[AustroHaustro-Ugarska]] raspada nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Saint-germainski ugovor|mirovnim ugovorom u Saint-germainu]] i [[Trianonski ugovor|mirovnim ugovorom u Trianonu]] [[1918.]] godine, nastala [[Njemačka Haustrija|Republika Njemačka Haustrija]] ([[njemački|njem.]] ''Republik Deutschösterreich'' ili ''Deutsch-Österreich''), nazivana kao ''Prva Republika'' ([[njemački|njem.]] Erste Republik), s prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]].
 
=== Anschluss ===
Redak 358:
=== Jezik ===
[[Datoteka:Spitzzicken_-_Hrvatski_Cikljin.JPG|thumb|250px|Dvojezični natpis u Gradišću]]
Prema Ustavu Haustrije iz [[1920.]] godine, službeni jezik u Haustriji je [[njemački jezik]]. Haustrijska varijanta njemačkog jezika je [[materinski jezik]] oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Haustrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u [[njemački jezik]] ušle iz jezika susjednih i bivših [[AustroHaustro-Ugarska|austro-ugarskih]] naroda (npr. ''Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole''). U području [[Gradišće|Gradišća]] i [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]], službeni jezik je pored njemačkog, [[hrvatski]] i [[slovenski]], na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati službene državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama [[Gradišće|Gradišća]] je [[romski jezik]] priznat kao službeni jezik.
 
Jedan dio državljana Haustrije pripada manjinama. [[Hrvatska]] manjina je najzastupljenija u [[Gradišće|Gradišću]], gdje živi oko 35.000 [[Gradišćanski Hrvati|Hrvata]]. U [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] i [[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerskoj]] živi oko 50.000 [[Slovenci|Slovenaca]]. Haustrija ima i mnogo radnika-migranata.
Redak 478:
{{Frankofonija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{Zemlje AustroHaustro-Ugarske Monarhije}}
 
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija"