Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 10 bajtova ,  prije 10 mjeseci
m
 
==Povijest==
Prema Teofilu Velniću<ref>Bolonić, Mihovil, [[Ivan Žic Rokov|Žic,Rokov, Ivan]]: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.,str. 326.</ref> u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] na Košljunu je bila ''villa rustica'' vjerojatno nekog imućnog građana obližnjeg velikog grada ''Curicte'' (danas grad Krk). Na to ukazuju dva nadgrobna kamena iz toga doba koji se čuvaju u košljunskom [[lapidarij]]u. Na jednom se spominju Eutih i njegova supruga Primula, a na drugom Lucius Ursus i supruga Secunda. Iako su ti kameni spomenici na Košljun možda donjelidonijeli benediktinci, ipak da je Košljun doista bio nastanjen još u rimsko doba upućuje i njegov naziv romanskog porijekla. Osim toga kraj kule se nalazi i dio rimskog zida koji upućuje na postojanje utvrde radi koje je Košljun vjerojatno i dobio naziv. Postoje tvrdnje da je nakon rimskih obitelji na Košljunu živjelo i nekoliko [[pustinjak]]a, ali za to nema konkretnih dokaza.
 
[[Datoteka:Medaljon sv Benedikta poledjina.gif|mini|Medaljon [[Sveti Benedikt|svetog Benedikta]]]]
Iz dugog razdoblja nakon rimljanaRimljana nema sačuvanih ostataka niti podataka o naseljenosti otočića. Tek u 11. st. na temeljima nekadašnje rimske vile [[benediktinci]] podižu samostan svete Marije od kojeg je sačuvana samo [[Romanika|romanička]] [[kula]] visoka 12,5 metara, ponad kapele sv. Bernardina. To je ujedno i najstarija sačuvana građevina na Košljunu koja je služila benediktincima kao sklonište u slučaju [[Gusari|gusarskih]] napada. Najstariji poznati benediktinac bio je opat Ivan koji se spominje [[1186.]] godine. Zatim se spominju još i opat Vid (1331. g.), Franjo (1350. g.), Hugolino (1355. g.), Nikola (1361. g.), Gvilelmo (1374. g.) Hrisogen (1389. g.), ponovno Franjo (1369. g.), a posljednji regularni opat bio je Dominik (1410. – 1437. g.). Koliko je redovnika bilo istovremeno na otoku, nije poznato. Naposlijetku je samostan na Košljunu pripojen drugom benediktinskom samostanu, Svetog Mihovila u Krku. Benediktinci su bili [[Glagoljica|glagoljaši]] i misili su na hrvatskom jeziku iz glagoljskih misala. Vjerojatno je i poznati [[Kločev glagoljaš]] s početka 11. st., jedan od najstarijih izvora za [[staroslavenski jezik]] i jedini ostatak [[kodeks]]a pisanog oblom glagoljicom u Hrvatskoj, bio napisan upravo u benediktinskoj opatiji sv. Marije na Košljunu.
 
[[Datoteka:Grb Frana Krste Frankopana zg katedrala 210209.jpg|mini|lijevo|[[Grb]] [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankapana]] koji sadrži i grb obitelji Frankapan (dva lava koji lome kruh), najzaslužnije za dovođenje franjevaca na Košljun i uređenje košljunskog samostana i crkve]]
*[http://www.kosljun.hr/odabrane/8.JPG Plan Košljuna]
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 11-08-18.jpg|mini|[[Luka|Lučica]] na Košljunu i poznata brodica "Sveti Anton" koju koriste lokalni franjevci]]
Košljun je najpoznatiji po franjevačkom samostanu koji se nalazi na njemu već oko šest stoljeća. Osim samostana na otočiću su i muzej, dvije crkve, Navještenja Marijina i svetog Bernardina te tri kapelice: Sv. Porođenja, svetogSv. Križa (sv. Jerusolima) i svetogSv. Franje.
 
Na zapadnoj strani otočića je mali [[Luka|porat, lučica]] kojom dominira lik [[Sveti Franjo|svetog Franje]] s [[vuk]]om, a koji je najčešći prikaz tog sveca koji je ujedno i osnivač franjevačkog reda.
Najbliži portiću je [[muzej]] s [[Etnografija|etnografskom]] zbirkom čiju postavu pretežno sačinjavaju razni alati korišteni u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] na Krku u starije doba, otočne narodne nošnje te [[Numizmatika|numizmatička]] zbirka.
 
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-09-07.jpg|mini|lijevo|Ulaz u [[samostan]]. Nad ulazom su četiri grba: na vrhu je franjevački grb (prekrižene ruke i križ, a poviše njih natpis "Mir i dobro" ispisan glagoljicom), lijevo je novi frankapanski grb (dva lava kako lome kruh), u sredini je hrvatski šahirani grb, a desno je stariji frankapanski grb (štitištit podijeljen na dva polja, gornje bijelo sa zlatnom zvijezdom i donje crveno)]]
Nad ulazom u samostan je franjevački pozdrav "Mir i dobro" napisan [[Glagoljica|glagoljicom]] te četiri [[grb]]a: franjevački, raniji i kasniji grb [[Frankapani|Frankopana]], a u sredini je hrvatski šahirani grb. U [[atrij]]u samostana je velika [[cisterna]] za [[Voda|vodu]] (lok. [[Čakavsko narječje|čak.]] "gušterna") te zbirka [[Školjkaši|školjaka]] i prepariranih [[Životinje|životinja]].
 
Franjevački [[Samostansamostan]] je najpoznatiji po bogatoj [[Knjižnica|knjižnici]] od oko 30 000 knjiga. Neke od njih datiraju još iz doba osnivanja samostana. Najstarija [[inkunabula]] je iz [[1471.]] g. Tu je i jedan od samo tri preostalih primjerka prvog [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejevog]] [[atlas (kartografija)|atlasa]] koji je izdan u [[Venecija|Veneciji]] [[1511.]] godine. Uz samostan je i staro [[groblje]] lokalnih redovnika.
 
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-10-41.jpg|mini|Pogled iz atrija samostana kroz [[Arkada|arkadu]] na pročelje crkve ''[[Blagovijest|Navještenja Marijina]]'' s [[Rozeta (arhitektura)|rozetom]]]]
Košljun je važan dio turističke ponude otoka Krka. Još je [[1886.]] g. franjevački samostan poslao preko krčkog biskupa molbu tadašnjoj [[Vlada|vladi]] za potporu u svrhu restauracija jer svaki tjedan turisti posjećuju otočić.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 310.</ref>
 
Na Košljun se može doći tijekom čitave godine koristeći uslugu taxi [[brodica]] (tradicijonalnotradicionalno "barkarijoli") koje kreću iz Punta. Ljeti je povezanost s Puntom vrlo česta, u sat vremena na Košljun pristane nekoliko brodica. U to vrijeme postoji veza i s Krkom.
 
Na Košljunu nije dozvoljeno kupanje, osim za redovnike na malenom, zatvorenom dijelu [[Obala|obale]]. Zahtijeva se prikladna [[odjeća]].
6.411

uređivanja