Razlika između inačica stranice »Košljun«

Dodano 95 bajtova ,  prije 2 godine
Iako legenda, ipak postoje neke činjenice koje ukazuju da postojanje upravo takve legende nije slučajno. Naime, na ulazu u Puntarsku dragu more je vrlo plitko. Sve do konca [[19. stoljeće|19. st.]] ulaz u dragu je bio toliko plitak (oko 2 metra) da u uvalu nisu mogli ući [[parobrod]]i niti veće [[Brodica|brodice]], dok [[1892.]] g. ulaz nije produbljen.<ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 1'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 12-13</ref> Moguće je da je legenda toliko stara da potječe iz vremena kada je more doista poplavilo Puntarsku dragu pred nekoliko tisuća godina. Osim toga, još i danas se u moru u dragi nalaze dugački [[suhozid]]i čijeg se postanka nitko ne sjeća i za koje još uvijek nema objašnjenja tko ih je i kada napravio.<ref>[http://www.tzpunat.hr/hr/o-puntu/povijest/legenda-o-otocicu-kosljunu/ TZ Punat] pristupljeno 25.1.2019.</ref>
 
U vezi sa spomenutim suhozidima je još jedna zanimljiva lokalna legenda. Naime, starije generacije Puntara, Krčana (lok. čak. Vejana) i Kornićara pamte priče svojih predaka prema kojima su redovnici s Košljuna za vrijeme [[Oseka|oseke]] pješke išli od Košljuna do lokaliteta [[Sveti Mikul]] na poluotoku [[Prniba|Prnibi]]. Pri tome su hodali po jednoj od spomenutih podmorskih suhozida, a more im je bilo do koljena.{{nedostaje<ref>[http://otok-krk.org/krk/hrvatska/legenda-o-nastanku-kosljuna izvor}}www.otok-krk.org] pristupljeno 25.1.2019.</ref> Doista, u vrijeme oseke plovni put na tom području je prilično ograničen za [[Brodica|brodice]] s [[gaz]]om većim od 1,5 metra upravo zbog spomenutog suhozida pod morem.
 
==Povijest==
6.412

uređivanja