Perast: razlika između inačica

|ime = Perast

|regija =

|općina = Kotor

|najgrad =

|površina =

|nadvisina = 0

|z. širina = 42.486219

|z. dužina = 18.698831

|brojstan = 349

|gustoća =

|pošta = 85336 Perast

|pozbroj = 032

|autooznaka = KO

|slika = Widok na Perast z zachodu 01.JPG

|slika_opis = Pogled na Perast sa zapada.

|slika_grba = Coat of arms of Perast.jpg

'''Perast''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Perasto'') je malo primorsko naselje u [[Crna Gora|crnogorskoj]] općini [[Kotor]]. Najveći je spomenik [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]] ([[Crna Gora]]), sav je na kamenu i cijeli kameni. Ima mnoge palače, crkve i kamene kuće. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] postojalo je [[brodogradilište]]. U Perastu je radila prva pomorska škola.

Nalazi se na 12 km od Kotora, u pravcu [[Risan|Risna]], točno ispred tjesnaca [[Verige]]. Leži u podnožju vapnenačkog brda Sv. Ilija (873 m), u sjeveroistočnom dijelu Boke kotorske, na rtu koji razdvaja [[Risansko-morinjski zaljev|Risanski zaljev]] od [[Kotorski zaljev|Kotorskog zaljeva]]. Nalazi se na jednom od najljepših dijelova Boke. Nasuprot njemu, na 1190 m udaljenosti nalazi se najuži dio zaljeva, tjesnac [[Verige]]. Pred Perastom nalaze se dva slikovita otoka: [[Sveti Juraj (otok u Boki kotorskoj)|Sv. Juraj]] i [[Gospa od Škrpjela]]. <ref name="Tomašković, Ostojić">[http://www.matica.hr/hr/337/NA%20VJE%C4%8CNOJ%20STRA%C5%BDI%20ZALJEVA/ ''Hrvatska revija'' 1, 2005.] Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić, ''Na vječnoj straži zaljeva''</ref>

Velika kamena kugla "balota" je oznaka koja dijeli Perast na dva dijela, na Luku i Penčiće.<ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/10.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 10: Pjaca, pristupljeno 16. travnja 2016.</ref> Luka se zove polovina i proteže se od Pjace do Pošova. Mjesto je starih brodogradilišta i plemićkih palača iz Zlatnog vijeka koje su se pogledom na luku: palače Balović, Bronza, Čorko, Mazarević, Mrša, Visković, Šestokrilović te niz građanskih kuća duž Glavne ulice (Strada Maestra),<ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/8.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 8: Luka, pristupljeno 16. travnja 2016.</ref> duge oko kilometar koja prati obalu između dva reda kuća. Na Pjaci se spaja s Velikom ulicom (Strada Granda) koja povezuje Pjacu s Fortecom.<ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/11.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 11: Glavna i Velika ulica, pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>

Srednja godišnja temperatura na području grada je 18,3°C, a broj sunčanih dana je 240 ili oko 2500 sunčanih sati godišnje. Perast zimi ima više sunčanih sati nego primjerice poznata turistička središta na Azurnoj obali. No, zbog nedostatka plažnog pojasa u obliku žala obala Perasta nije pogodna za razvoj turizma. Iako su lokalne vlasti početkom sedamdesetih namjeravale stvoriti od Perasta »bokeljski Sv. Stefan«, koji bi bio grad -hotel s 35003.500 postelja u najvišoj kategoriji, projekt nikada nije ostvaren. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Kraj je naseljen još u pretpovijesti. U zaleđu između Risna i Perasta utvrđeno je nekoliko prapovijesnih nalazišta iz razdoblja mlađeg kamenog doba. Najbolje je arheološki istraženo nalazište jama Spila iznad Perasta, gdje je otkriveno mnogo neolitičkoga keramičkog posuđa. Ostala utvrđena nalazišta na tom području nisu istražena i predstavljena javnosti. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Kraljica Teuta nastojala je osigurati taj dio zaljeva pa je prema legendi samo nekoliko kilometara istočno od Risna naselila dio plemena [[Pirusti|Pirusta]] iz sjeverne Albanije, po kojima sadašnje naselje Perast nosi ime. Zadatak tih Pirusta bio je držati kulu na današnjem otoku Sv. Jurju, nasuprot tjesnacu Verigama, najužem dijelu zaljeva, te tako braniti ulaz u zaljev. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Nakon Teutine smrti nakon rimskog pohoda, kraj je nakratko stagnirao, a onda obližnji Risan ponovno doživljava oporavak početkom kršćanske ere kao rimsko naselje. Naselje je pod rimskom vlašću steklo položaj municipija, a u izvorima se spominje kao Rhizon ili Resnium, a Rimljani su zbog važnosti grada cijeli zaljev nazivali Sinus Rhizonikus (Risanski zaljev). Kroz [[1. stoljeće|1.]] i [[2. st.stoljeće]] naselje doživljava vrhunac kao lučko-trgovačko središte za vezu s romaniziranim Ilirima.<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Prvi opat opatije sv. Jurja spominje se [[1166.]] godine. Perast se i u 14. st.stoljeću nalazio pod vlašću Kotora. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Nakon pobjede ugarsko-hrvatskoga kralja [[Ludovik I.|Ludovika I.]] (1342.-1382.) nad Mlečanima i sklapanja [[Zadarski mir|Zadarskog mira]] 1358. godine to područje nalazi se pod Ludovikovom vlašću. [[Mletačka Republika]] uspijeva kratkotrajno zavladati Perastom 1378. godine, ali se [[Torinski mir|Torinskim mirom]] 1381. godine grad vraća pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja. Potkraj 14. i početkom 15. st.stoljeća područje Perasta nalazi se pod nadzorom obitelji [[Balšići|Balšića]]. Godine 1420. Kotor zajedno s Perastom dolazi pod mletačku vlast, koja će se na tom području održati do propasti Republike 1797. godine.<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Peraške kazade su: Studeni, Zubaci (Dentali), Vukasović, Brajković, Šestokrilović, Bratica, Stoišić (Stojšić), Smilojević, Silopi, Čizmai, Perojević i Mioković.<ref name="perast">(crnogorski){{cg oznaka}} [http://www.perast.com/html/licnosti.html Perast ::: Ličnosti]</ref>

Zbog pomorske usmjerenosti Perast je već u 14. st.stoljeću imao prvo brodogradilište, a polovicom 15. st.stoljeća čak dva brodogradilišta. Godine 1512. peraška flota brojila je 60 brodova. Vrhunac u pomorstvu Peraštani će doživjeti u 18. st.stoljeću<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Padom [[Herceg Novi|Herceg Novog]] i cijele obale zaljeva do Risna u turske ruke 1483. godine. Perast je došao u neposredan dodir s Turcima. Ne smatrajući Perast najvažnijom strateškom točkom obrane zaljeva, što je za Mletke bio Kotor, Mlečani oko grada ne podižu zidine, već kroz 16. i 17. st.stoljeće stvaraju obrambeni sustav od 9 kula, od kojih je najznačajnija [[Tvrđava sv. Križa u Perastu|kula Sv. Križa]]. Tijekom 16. st.stoljeća Peraštani se ističu u mnogim bitkama protiv Turaka. Tako su odigrali značajnu ulogu u oslobađanju Herceg Novog 1538. godine. Sljedeće godine glasoviti turski pomorski zapovjednik [[Hajrudin Barbarossa]] vratio je Novi pod tursku vlast i teško opljačkao zaljev. U velikoj pobjedi kršćanskih saveznika nad Turcima kod [[Bitka kod Lepanta|Lepanta]] 1571. godine, kojom Turci gube nadzor nad Sredozemljem, sudjelovali su i Peraštani. Čuvajući glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike Sv. Križa, poginula su sedmorica [[gonfalonijer|gonfalonjera]] (zastavnika). Pravo čuvanja te zastave na admiralskom brodu Republike imali su od prve polovice 15. st.stoljeća pripadnici 12 peraških bratstava ([[kazada]]). <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Od 16. stoljeća u Perastu su nazočni [[franjevci]].<ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/41.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 41: Kapela sv. Ivana Evanđelista, pristupljeno 30. kolovoza 2016.</ref> Jačanjem pomorske snage Peraštani započinju sredinom 16. stoljeća pokret za odvajanje od Kotora i stvaranje samostalne općine. Pokret predvodi 12 bratstava, iz čijega će zakletvenog saveza za uzajamnu zaštitu 1585. nastati neovisna općina. U gradskom ustavu općina je sačuvala svoju prastaru slavensku podlogu predstavništva dvanaestero kuća. Tako je grad Perast poseban primjer u razvoju gradova, jedini svoje vrste ne samo na našoj obali nego i drugdje u slavenskom svijetu.<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Stanovništvo se dijelilo na plemiće koji su bili predstavljeni u općini (»comunita«) te pučane predstavljane u zajednici (»universa«). Svoje predstavnike plemići su imali u zboru, a u razdoblju od 1685. do 1719. godine u radu općeg zbora sudjelovali su i pučani. To tijelo biralo je gradskoga kapetana, suce, kaštelana (zapovjednika kule Sv. Križa) i vojvodu. Nakon 1719. godine pučani su mogli sudjelovati samo u izboru kapetana. Interese općine u Veneciji zastupali su nunciji (poklisari), dok su se u istočnom Sredozemlju za trgovački napredak Perasta brinuli konzuli. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Tijekom 17. st.stoljeća Peraštani su zaokupljeni borbama protiv Turaka i gusara (ulcinjskih i berberskih, tj. sjevernoafričkih). U tom stoljeću doživjeli su najteži poraz od Turaka, ali i najveću pobjedu nad Turcima. Godine [[1624.]] turska je flota [[osmanski pohod na Perast 1624.|opljačkala]] grad, a slavni [[peraški boj 1654.|peraški boj]] odigraodogodio se [[15. svibnja]] [[1654.]] godine u okolici Perasta.<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Iste je godine Boku posjetio hrvatski junak, potonji ban [[Petar Zrinski]]. Tom je prigodom Zrinski dragocjenu sablju, koju mu je za zasluge u borbama s Turcima darovao grad Kotor, poklonio u čast te pobjede Peraštanima. Prema legendi tada su Peraštani Zrinskom poklonili vrč koji su zaplijenili u borbama s Turcima, a nekad je pripadao Petrovu pradjedu Nikoli Šubiću Zrinskom, poznatom iz Sigetske bitke 1566. godine. <ref name="Tomašković, Ostojić"/> Ban Petar Zrinski doplovio je do Perasta na svome brigantinu u svibnju 1654. godine, samo dva tjedna nakon pobjede nad Turcima. Gradić ga je dočekao urešen [[zastava]]ma, [[sag]]ovima i [[cvijeće]]m. Navodno je ban rekao: ''"Dođoh samo zato da vidim slavni, sretni i plemeniti Perast"''. Knez u Perastu tada je bio Krsto Vuković. Tom prigodom darovao je Zrinski jednu prekrasnu sablju Peraštanima da ih sjeća na njihovo junaštvo. Od tada bio je običaj da se komunalni načelnik, kad ga se svake druge godine imenovalo, opasa tim [[mač]]em. Navodno je on nekad bio svojina [[Vuk Branković|Vuka Brankovića ''Zmaja Ognjenoga'']]. Na pročelju njegovom je staroslavenski natpis [[bosančica|bosanskom ćirilicom]] koji u prijevodu na suvremeni jezik glasi: ''"Sudi Gospodine one koji me obilaze i pobij one koji se bore sa mnom. Primi oružje i štit i ustani bijući se"''. Na drugoj strani bio je latinski natpis ''Memento mei domine'' i još jedan zaziv [[sveti Nikola|svetom Nikoli]] te potpis nekog Vukše Stepanovića.<ref>[[Slobodan Prosperov Novak]], - ''Boka kotorska (od kampanela do kampanela)'', AGM, Zagreb 2011.</ref> Navodno su Peraštani Zrinskom uzvratili glavarskim peharom koji je nekoć bio svojina sigetskog junaka, njegova pretka Nikole, a koji je od nekog Turčina kupio jedan Peraštanin. Jedni izvori vele da su Peraštani Zrinskoga nakon dvodnevnog boravka ispratili pucanjem [[top]]ova i zvonjavom [[zvono|zvona]], ali ima i malicioznih koji su mu zamjerili jer je rečeno da će nakon njih posjetiti i [[Dubrovačka Republika|Dubrovčane]]. Kažu ti izvori da su tom prilikom, valjda u pol glasa i za sebe, neki rekli "ode lupež lupežima", ali taj navod nije provjerljiv. Postoji i druga inačica prema kojoj su to izrekli uvrijeđeni [[Dubrovnik|Dubrovčani]] jer ih Zrinski nije posjetio. Kada je Zrinski za to saznao rekao je "nije lupež lupežima nego junak junacima", a što vrijedi u oba slučaja.

Završetak 17. st.stoljeća obilježilo je sudjelovanje Peraštana u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] (1684.-1699.). Venecija se u taj rat uključila na strani [[Sveta liga|Svete lige]], saveza nastala nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, u kojoj su još bili Habsburška Monarhija i Poljska. Godine 1687. od Turaka je oslobođen Herceg Novi, a poslije je u istom ratu oslobođeno cijelo područje Boke. Oslobađanje zaljeva od Turaka potvrđeno je [[mir u Srijemskim Karlovcima|mirom u Srijemskim Karlovcima]] 1699. godine, a konačno je potvrđeno [[požarevački mir|mirom u Požarevcu]] godine 1718. godine. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Oslobođeni turske opasnosti, Peraštani u 18. st.stoljeću postižu vrhunac svoje pomorske moći. Već potkraj 17. st.stoljeća u gradu je djelovala pomorska škola. O njezinoj kvaliteti i ugledu najbolje govori podatak kako je ruski car Petar I. Veliki 1698. godine poslao 17 boljara (plemića) na školovanje, uz Mletke i Nizozemsku, i u Perast. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Na svom vrhuncu, polovicom 18. st.stoljeća, peraška se flota sastojala od oko 100 većih brodova. U to doba Perast je bio glavno pomorsko središte Boke kotorske. Njegovi brodovi plovili su cijelim Sredozemljem i ulazili u Atlanski ocean do Engleske i Nizozemske. Svojim trgovačkim pothvatima peraške kapetanske obitelji namicale su velika novčana sredstva, koja su ulagali u izgradnju raskošnih palača, crkava i ostalih građevina. Tim gradnjama Perast je postao najljepši biser Boke. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Nakon što je Napoleon ukinuo Mletačku Republiku 1797. godine, Peraštani svečano ukapaju u crkvi sv. Nikole zastavu Sv. Marka obilježavajući i na taj način prestanak gotovo četiristoljetne mletačke vlasti. U razdoblju do 1805. godine Perast se, kao i cijeli zaljev, nalazio pod austrijskom vlašću. Tijekom 1806. i 1807. godine zaljev se nalazio pod ruskom vlašću. Nakon toga u Boki je, kao i u cijeloj Dalmaciji, uspostavljena francuska vlast, koja je trajala do 1813. godine. Prije ponovne uspostave austrijske vlasti 1814. godine, kratkotrajno je postojao [[Ujedinjenje Crne Gore i Boke kotorske 1813.|savez Crne Gore i Boke]] s vladikom Petrom I. Petrovićem na čelu. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Austrijska je vlast uspostavljena 1814. godine i potrajala je cijelo stoljeće. Do propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine cijeli zaljev nalazio se u sastavu Kraljevine Dalmacije pod vlašću Beča. Unatoč preporodnim težnjama prisutnima i u Boki 1848. i 1861. godine, zaljev, kao i ostatak Dalmacije, nije nikad sjedinjen s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. U prvoj polovici 19. st.stoljeća smanjuje se pomorska flota Perasta. Smanjenje je kratkotrajno zaustavljeno u razdoblju od 1850. do 1870. godine, a nakon toga neuključivanjem u razvoj parobrodarstva propada peraško jedrenjaštvo. <ref name="Tomašković, Ostojić"/> [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] našlo se u austrijskom dijelu Monarhije, u [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]]. Uspostavom parlamentarnog života zastupnike su slali u [[Dalmatinski sabor]] u Zadar.

U razdoblju od 1918. godine do danas Boka se nalazila u sastavu različitih jugoslavenskih državnih zajednica. Od 1929. godine bila je dijelom [[Zetska banovina|Zetske banovine]].

Tijekom Drugoga svjetskog rata Boka kotorska je pripojena fašističkoj Italiji. U ratu je na strani NOP-a poginulo ili strijeljano oko 900 boraca, ranjeno više od 10001.000 ljudi, a u zatvorima i logorima bilo je više od 20002.000 ljudi. Više od četvrtine stradalih bili su Hrvati.<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

U socijalističkoj Jugoslaviji Perast je u sastavu Narodne Republike Crne Gore, poslije Socijalističke Republike Crne Gore. U komunističkoj Jugoslaviji obnovljeno je brodarstvo tako da je kotorsko poduzeće Jugooceanija u najboljim godinama poslovanja držalo 20% od ukupne tonaže jugoslavenske pomorske flote.<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

[[1990-ih|Devedesetih godina]] 20. st.stoljeća propadanjem gospodarstva zamire i pomorstvo. U vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku došlo je do iseljavanja Hrvata i na nekim područjima Boke (najviše u općini Tivat).<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

[[Gospa Peraška]] proslavlja se 15. svibnja. Na taj se dan [[Gađanje kokota u Perastu|gađa kokota]] koji simbolizira neprijatelja. Blagdan se obilježava u čast pobjede u [[Peraški boj 1654.|Peraškom boju]] [[1654.]] godine.<ref>{{cg oznaka}} [http://www.bokanews.me/vijesti/peraski-boj-1654-pobjeda-vjere/ Peraški boj 1654. – Pobjeda vjere], bokanews.me, 15/05/2015 (crnogorski).</ref>

Perast se ističe sa 16 (19<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [http://www.perast.com/html/palate.html Perast] Palate</ref>) palača, uglavnom baroknih, a većina obitelji kojima pripada predstavlja 12 peraških bratstava ([[kazada]]).<ref name="Tomašković, Ostojić">[http://www.matica.hr/hr/337/NA%20VJE%C4%8CNOJ%20STRA%C5%BDI%20ZALJEVA/ Hrvatska revija 1, 2005.] Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva </ref><ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Bokabay] Palate </ref>

* [[Palača Šestokrilović]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Šestokrilović], bokabay.info</ref><ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/29.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 29: Šestokrilović</ref> iz 1691.<ref name="Trifunović"/>(na istoku grada)<ref name="prostorniplan"/>

* [[Palača Lučić-Kolović-Matikola]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [http://www.bokabay.info/index.php?option=com_content&view=article&id=129%3Apalata-lui-kolovi-matikola&catid=6%3Aperast&Itemid=70&lang=sr Palata Lučić-Kolović-Matikola], bokabay.info</ref> (nalazi se zapadno od male palače Zmajević)<ref name="prostorniplan">(crnogorski){{cg oznaka}} [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/perast/07planintervencijaperast.pdf Opština Kotor] Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.</ref><ref>[https://issuu.com/expeditiokotor/docs/perast-mapa Mapa grada Perasta by Expeditio], str. 2., pristupljeno 22. svibnja 2016.</ref>

* [[Palača Bujović]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Bujović], bokabay.info</ref> iz 1694.<ref name="Trifunović"/>

* [[Palača Bronza]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Bronza], bokabay.info</ref>

* [[Palača Balović]] ([[palača Balović (stara)|stara]] i [[palača Balović (nova)|nova]])<ref name="Trifunović-Balović">(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/30.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 30: Balović, pristupljeno 16. travnja 2016.</ref><ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Balović], bokabay.info</ref> iz 1694. godine.<ref name="Trifunović"/>

* [[Palača Brajković-Martinović]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palate Martinović i Brajković-Martinović], bokabay.info</ref>

* [[Palača Smekja]] (Smekija, Smecchia, u narodu Smeća) <ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Smekja], bokabay.info</ref> iz 1764.<ref name="Trifunović"/>

* [[Palača Visković]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Visković], bokabay.info</ref> iz 1500. pa 1718.<ref name="Trifunović"/>

* [[Palača Mazarović]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Mazarović], bokabay.info</ref><ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/23.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 23: Mazarević</ref>

* [[Palača Zmajević]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palata Zmajević], bokabay.info</ref> iz 1664.<ref name="Trifunović">(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/13.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 13: Zlatni vek , pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>(južno se nalazi [[mala palača Zmajević]])<ref name="prostorniplan"/>

* [[Palača Martinović]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150627010656/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=6&Itemid=70&lang=sr Palate Martinović i Brajković-Martinović], bokabay.info</ref>

* [[Bizetina]]<ref>(srpski){{srp oznaka}} [http://www.trifunovickg.com/veroljub/perast/gospodarluka/47.html Veroljub Trifunović] Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 25: Bizetina</ref>

* [[Rodna kuća Tripa Kokolje]]<ref>(crnogorski){{cg oznaka}} [https://web.archive.org/web/20130901034017/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&id=14&Itemid=78&lang=sr Bokabay.info] ''Kulturna dobra - Perast'' (pristupljeno 26. srpnja 2007.)</ref>

U peraškoj župi nalazi se 17 katoličkih crkava: [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Perastu|Sv. Ivan Krstitelj]], Sv. Križ (crkva sv. Križa, središnji dio, i [[kapela sv. Križa u Perastu|kapela sv. Križa]], zapadno<ref name="prostorniplan"/>), [[crkva Gospe od Ružarija u Perastu|crkva Gospe od Ružarija]] (Rozarija), [[crkva sv. Marka u Perastu|Sv. Marko]], [[crkva sv. Nikole u Perastu|Sv. Nikola]] (stara i nedovršena nova crkva), [[crkva sv. Ivana Evanđelista u Perastu|Sv. Ivan Evanđelist]], Sv. Antun, [[kapela Presvetog Otkupitelja u Perastu|Presveti Otkupitelj]], [[crkva Gospe od Karmena u Perastu|Gospa od Karmena]], [[crkva sv. Mihovila u Perastu|Sv. Mihovil]], [[crkva sv. Ane u Perastu|Sv. Ana]] (Glogovac), [[crkva Gosped od Zdravlja u Perastu|Gospa od Zdravlja]], Gospa od Škrpjela (otočna crkva), [[samostan i crkva sv. Jurja kod Perasta|Sv. Juraj]] (otočna crkva), Gospa od Anđela i Gospa od Rizi (Riže) ili Gospa od Snijega. U gradu se još nalaze pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice i kapela na pravoslavnom groblju. <ref name="Tomašković, Ostojić"/> Jugoistočno od tvrđave sv. Križa je [[samostan i crkva sv. Antuna u Perastu|samostan i crkva sv. Antuna]].<ref name="prostorniplan"/><ref>[https://issuu.com/expeditiokotor/docs/perast-mapa Mapa grada Perasta by Expeditio], str. 2., pristupljeno 22. svibnja 2016.</ref>

U doba najvećeg pomorskog uspona grad je sredinom 18. st.stoljeća imao 1643 stanovnika, gotovo isključivo Hrvata katolika. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine grad je bez vojničkog stanovništva imao 430 stanovnika, od čega je bilo 305 Hrvata katolika. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

Godine 2005. godine Perast je imao oko 360 stalnih stanovnika, od kojih je oko 100 Hrvata katolika. <ref name="Tomašković, Ostojić"/>

* Po dokumentu “Talijanske zajednice u Crnoj Gori” ''(Comunita' nazionale italiana del Montenegro)'', u Perastu danas živi 140 osoba koje govore takozvanom peraštanskom inačicom venecijanskog narječja (podacipodatci iz veljače 2008. godine).

== Poznati Peraštani ==

* [[Andrija Balović]], hrv. povjesničar i pisac<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5576 Balović, Andrija], Hrvatska enciklopedija, LZMK</ref><ref name="IRB">[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=EN&rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / [[Slobodan Prosperov Novak|S. Prosperov Novak]], Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>

* [[Ivan Balović]], odlikovani mletački kapetan korvete

* [[Jozo Balović]], kapetan Perasta i diplomat, konzul u Tripoliju<ref name="Balović"/>

* [[Julije Balović]]<ref name="IRB"/><ref name="Tomašković, Ostojić"/><ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5577 Balović, Julije]</ref>

* [[Krsto Matijin Balović]], gradski kapetan Perasta i višestruki zastupnik općine, istaknuti pomorski branitelj Krfa<ref name="Balović"/>

* [[Krsto Stjepanov Balović]], mletački diplomat i lokalni dužnosnik

* [[Marko Balović]], hrv. prepisivač tekstova<ref name="Balović"/>

* [[Marko Matikola Balović]], pomorski kapetan, dužnosnik u Austrijskom Lloydu, kroničar, meteorolog<ref name="Balović"/>

* [[Matija Balović]], gradski sudac, gradski kapetan, odlikovani kapetan čete [[gonfalonijer|čuvara]] mletačke zastave<ref name="Balović">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5575 Balović], Hrvatska enciklopedija, LZMK</ref><ref name="hbl">Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 Balović], Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref>

* [[Tripo Balović]], peraški sudac, pomorski povjesničar<ref name="Balović"/>

* [[Vicko Balović]], hrv. povijesni pisac<ref name="Balović"/>

* [[Eugen Brajković]], hrv. političar, višegodišnji tajnik i načelnik općine Perasta<ref name="hungaricana">[https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&layout=s Könyvtár - Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 41.-42. Pristupljeno 5. studenoga 2016.</ref>

* [[Tomo Brajković]], dijalektolog i prevodilac

* [[Dušica Brguljan]], keramičarka i slikarica<ref name="Kapetanović">(crnogorski){{cg oznaka}} [http://www.bibliotekahercegnovi.co.me/bibliotekaold/PDF/boka_28-29.pdf Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost] Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 75-76, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>

* [[Vjekoslav Brguljan]], arhitekt<ref name="Kapetanović"/>

* [[Vladimir Brguljan]], pravnik, zaštitnik kulturne baštine, predstavnik SFRJ u [[UNESCO|Unescu]]<ref name="Kapetanović"/>

* [[Ivan Bronza]], trgovac, pomorac, mletačkom zlatnom kolajnom odlikovani ratnik, kapetan Perasta

* [[Josip Bronza]], pomorac, vitez sv. Marka, autor opsežnog kodeksa mletačke trgovačke mornarice koji je postao normom u Mletačkoj Republici

* [[Matija Bronza]], trgovac, pomorac, mletačkom zlatnom kolajnom odlikovani ratnik, sudac u Perastu

* [[Pavao Butorac]], kotorski biskup, povjesničar i teološki pisac

* [[Đuro Ban (svećenik i pisac)]], svećenik i hrv. pisac

* [[Đuro Ban (vojni zapovjednik)]], vojni zapovjednik

* [[Ivan Bronza]], kavalijer (vitez) Sv. Marka<ref>[http://www.bokabay.info/index.php?option=com_content&view=article&id=121%3Apalata-bronza&catid=6%3Aperast&Itemid=70&lang=sr]</ref>

* [[Josip Bronza]], hrv. pisac<ref name="IRB"/>, kavalijer (vitez) Sv. Marka<ref>[http://www.bokabay.info/index.php?option=com_content&view=article&id=121%3Apalata-bronza&catid=6%3Aperast&Itemid=70&lang=sr]</ref>

* [[Ivan Bujović]], gospodarski i znanstveni pisac i političar

* [[Ivan Stjepanov Bujović]], trgovac, pomorac i ratnik

* [[Jela Bujović]], hrv. pjesnikinja <ref name="IRB"/><ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5577]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/70893 Što je Peraštanka Jela Bujović pisala mužu Vicku 1697. iz Dubrovnika]</ref>

* conte [[Vicko Bujović]], hrv. pisac<ref name="IRB"/><ref name="Tomašković, Ostojić"/>

* [[Grgur Burović]], peraški kapetan

* [[Ivan Burović]], ratni zapovjednik, plemić i lokalni političar

* [[Luka Burović]], hrv. pjesnik

* [[Nikola Burović (pomorac i pjesnik)]], hrv. pisac<ref name="IRB"/><ref>[http://web.ffos.hr/hrvatski/?id=57&show=104 Brajković, Gracija, 1982. Peraštanin Nikola Burović – prepisivač Vetranovićeve Istorije od Dijane, Forum, br. 1-3, god. XXI., Zagreb.]</ref>

* [[Nikola Burović (poslanik)|Nikola Burović]], poslanik peraške općine u Mlecima

* [[Tripo Burović (gradski kapetan)|Tripo Burović]], gradski kapetan

* [[Tripo Burović (patrun)|Tripo Burović]], pomorac, vojnik i trgovac

* [[Ivan Stanislav Burović Zmajević]], lokalni dužnosnik

* [[Juraj Carić]] (1854.-1927.), autor pomorskih udžbenika, priručnika i fikcije, čelni Kotorske pomorske škole<ref>{{eng oznaka}} [http://www.museummaritimum.com/eng/skolstvo.htm]</ref>

* [[Krsto Čorko]], kapetan, obnašao visoke dužnosti u Španjolskoj<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3379-slavni-kapetani-boke-kotorske Radio Dux] Radojka Abramović, Petar Palavršić: Slavni kapetani Boke Kotorske, 18. travnja 2013., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref>

* [[Antun Grubaš]], kapetan, kartograf i hidrograf

* [[Ivan Grubaš (kartograf)|Ivan Grubaš]], kartograf i pomorski pisac

* [[Ivan Grubaš (slikar)|Ivan Grubaš]], slikar

* [[Karlo Grubaš]], slikar

* [[Mihovil Grubaš]]<ref name="IRB"/>

* [[Tripo Kokolja]]

* [[Josip Kolović Matikola]], kapetan mletačke mornarice<ref>Čoralić, Lovorka; Katušić, Maja; [http://hrcak.srce.hr/file/186816 Josip Kolović Matikola from Perast: Captain of the Venetian Navy from the End of the Eighteenth Century], Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No.52/1. svibnja 2014.</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=697470 Peraštanin Josip Kolović Matikola - kapetan mletačkih ratnih brodova koncem 18. stoljeća ( Josip Kolović Matikola from Perast: Captain of the Venetian navy from the end of the eighteenth century )]</ref>

* [[Ivan Krušala]], hrv. pisac<ref name="IRB"/><ref name="Tomašković, Ostojić"/> i ruski diplomat

* [[Jacinta Kunić]], vezilja i slikarica <ref>[http://www.kotorskabiskupija.net/?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=56 Kotorska biskupija]</ref>

* [[Drago Martinović]]( (1697.-1781.), hrv. pisac<ref name="IRB"/><ref>[http://www.perast.com/html/crkve.html]</ref>

* [[Marko Martinović (Perast)]]<ref name="IRB"/>, graditelj ruskih luka<ref name="Tomašković, Ostojić"/>, učitelj kadeta Petra Velikog,<ref>[http://www.museummaritimum.com/eng/skolstvo.htm]</ref> <ref name="perast"/>

* [[Antun Mazarović]], slikar<ref name="perast"/>

* [[Karlo Mazarović]]<ref name="perast"/>

* [[Krsto Mazarović (pisac)]] (1680.-1725.), hrv. pomorac i pomorski pisac<ref name="IRB"/><ref>Čoralić, Lovorka; [http://hrcak.srce.hr/file/13924 Prikazi i recenzije. Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. druš. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 21(2003), str. 333-336], prikaz knjige [[Miloš Milošević (znanstvenik)|Miloš Milošević]], Pomorski trgovci, ratnici i mecene: studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća, prir. Vlastimir Đokić, Equilibrium-CID, Beograd-Podgorica, 2003., 634 str</ref>

* [[Krsto Mazarović (letač)]], carski letač<ref>[https://web.archive.org/web/20120304201616/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2092008/podlistak.asp Hrvatski vojnik broj 209, listopad 2008. ] Leonard Eleršek: ''PODLISTAK - Homo Volans, rani hrvatski avijatičari 1550.-1925. Prvi hrvatski aeronauti'' (arhivirano 4. ožujka 2012., pristupljeno 27. kolovoza 2016.)</ref>

* [[Luka Mazarović]]<ref name="perast"/>

* [[Nikola Mazarović]], prikupljač narodne poezije<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

* [[Šimun Mazarović]], kirurg i diplomat<ref name="perast"/>

* [[Teodolina Mazarović]], autorica<ref name="perast"/>

* [[Vicko Mazarović]]<ref name="perast"/>

* [[Matija Melada]], inženjer, graditelj ruskih luka s Markom Martinovićem<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

* [[Ivan Antun Nenadić]], hrv. književnik<ref name="IRB"/><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/149578]</ref>

* [[Tripo Smeća]] (Smecchia), povijesni pisac, <ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3616]</ref>

* [[Jozo Šilopi]] (1721.–1784.), sakupljač narodnih pjesama<ref>[[Miloš Milošević|Milošević, Miloš]]: [http://festivalklapaperast.com/fest/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=1 Muzičke teme i portreti ] iz: Miloš Milošević: MUZIČKE TEME I PORTRETI (CANU, Titograd 1982)/, Međunarodni festival klapa Perast</ref>

* [[Matija Juraj Štukanović]], brat Tripuna Štukanovića, pomorac, trgovac, načelnik Perasta,

* [[Matija Juraj Štukanović]], barski nadbiskup, sin Tripuna Štukanovića<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74554 Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.51 Studeni 2009.] Lovorka Čoralić: Prilog životopisu barskoga nadbiskupa Matije Štukanovića (1722.-1743.)</ref><ref name="IRB"/>

* [[Tripun Štukanović]], guvernadur, kapetan i pukovnik mletačkih oltramarinskih postrojbi, ratnik i pomorski poduzetnik<ref>Čoralić, Lovorka; Katušić, Maja; [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127092 Peraštanin Tripun Štukanović (+1769) – pukovnik mletačkih oltramarina ], Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No.50 Srpanj 2012.</ref>

* [[Frano Antonov Visković]], hrv. pomorac i meteorolog

* [[Frano Marjanov Visković]], pukovnik, vitez sv. Marka

* [[Krsto Josipov Visković]]

* [[Krsto Vickov Visković]]

* [[Josip Visković|Josip Antonov Visković]]<ref name="perast"/> (''Giuseppe Viscovich''), peraški kapetan i mletački conte<ref>Tomić, Radoslav; [http://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mleta%C4%8Dkog/ Razgovor ignorantski profesora mletačkog], Vijenac 188/2001.</ref>

* [[Josip Alvize Josipov Visković]]

* [[Josip Martinov Visković]], pravnik i sudac<ref name="perast"/>

* [[Nikola Visković]]

* [[Vjekoslav Antonov Visković]]

* [[Antun Zambela]], hrv. pjesnik i bogoslov<ref name="Tomašković, Ostojić"/>

* [[Andrija Zmajević]], hrv. pjesnik<ref name="IRB"/><ref name="Tomašković, Ostojić"/>

* [[Krsto Zmajević]], pomorski kapetan, borac protiv gusara, trgovac, gradski kapetan<ref>[http://hebetawww.lzmkenciklopedija.hr/Natuknicanatuknica.aspx?IDid=67332 Hrvatska enciklopedija], Zmajević</ref>

* [[Matija Zmajević]]<ref name="Tomašković, Ostojić"/><ref name="IRB"/>

* [[Vicko Zmajević]], hrv. pisac<ref name="IRB"/>

* [https://web.archive.org/web/20081224084653/http://wikii.itam.ws/index.php/Perast Perast], [[Crnogorska Enciklopedija]] (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. prosinca 2008.)