Robert Hooke: razlika između inačica

[[datoteka:Hookes-law-springs.png|mini|desno|300px|[[Opruga]] za koju vrijedi [[Hookeov zakon]]: [[sila]] ''F'' je srazmjerna (proporcionalna) rastezanju [[opruga|opruge]] ''x''.]]

 

 

'''Robert Hooke''' (Freshwater, [[18. srpnja]] [[1635]]. - [[London]], [[3. ožujka]] [[1703]].), britanski fizičar, matematičar i izumitelj. Ubraja se u najsvestranije [[znanstvenik]]e 17. stoljeća. Rad je započeo s [[Robert Boyle|Robert Boyleom]] na konstrukciji [[Zračna pumpa|zračne pumpe]], poboljšao je [[mikroskop]], a okušao se i u teoriji, gdje se često suprotstavljao [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]] (primjerice svojom nedovršenom [[val]]nom teorijom [[svjetlost]]i i nedovršenom teorijom [[gravitacija|gravitacije]]). Prvi utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem ([[toplinsko istezanje]]), našao zakon [[opruga|opruge]] i postavio osnovni zakon teorije [[elastičnost]]i ([[Hookeov zakon]]). Postavio [[Kinetička teorija plinova|kinetičku hipotezu plinova]] i predložio temperaturu [[talište|tališta]] [[led]]a za nultu točku [[termometar]]ske ljestvice. Naziv [[stanica]], koji je predložio za strukturu [[Pluto|pluta]] opaženu mikroskopom, prihvaćen je u [[biologija|biologiji]] s onim značenjem što ga ima [[atom]] u [[Fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]]. <ref> '''Hooke, Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26101] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Pokus]]ima je dokazao da se centar težišta [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a giba oko [[Sunce|Sunca]] u [[elipsa|elipsi]] ([[baricentar]]). <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>

Otac mu je umro 1648., a Robertu je vrlo malo ostavio. Na sreću, u [[London]]u se pokazao kao dobar student. Postao je pomoćnik [[Thomas Willis|Thomasu Willisu]], a zatim je od 1655. do 1662. bio pomoćnik [[Robert Boyle|Robertu Boyleu]], gdje se pokazao vrlo uspješnim u izradi zračne pumpe i promatranju kod izvođenja poznatog [[Boyle-Mariotteov zakon|Boyle-Mariotteovog zakona]]. <ref> Encyclopaedia Britannica, 15th Edition, vol.6 p. 44 </ref>

 

 

1660. je otkrio zakon o ponašanju elastičnih tvari, posebno [[opruga]], koji je kasnije nazvan [[Hookeov zakon]]. Zbog radova na [[gravitacija|gravitaciji]], došao je u žestok sukob s [[Isaac Newton|Isaacom Newtonom]], koji je bio jedno vrijeme i predsjednik Kraljevskog društva. Od 1680. radio je na [[vibracije|vibracijama]].