Oborina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Oborina
→‎Oblaci i oborine: Dodan sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 42:
{{Glavni|Oblaci|Oborine}}
 
Ako u nekom dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] koji je zasićen [[vlaga|vlagom]] pada jinijinnjbuu hbhbhbhbbjbubudadsdadaa
[[temperatura]], [[kondenzacija|kondenzirat]] će se [[vodena para]] i stvarati [[voda|vodene kapljice]]. Stvaraju li se te kapljice blizu tla, nastat će [[magla]], a stvaraju li se u većim visinama, nastat će [[oblaci]]. Oblaci nastaju i na taj način da se topli zrak kao [[Relativna gustoća|specifički lakši]] diže uvis, gdje je niža temperatura. Sadrži li taj zrak veliku količinu vlage, ona će se uslijed ohlađivanja kondenzirati, i time će nastati oblaci. Stvaranju magle pogoduju [[prašina]] i [[dim]] koji se nalaze u zraku. Čestice prašine i dima čine jezgre kondenzacije vodene pare koja je ohlađena ispod [[rosište|rosišta]]. Zimi odnosno na visokim [[planina]]ma, kada je temperatura vrlo niska, smrzavaju se vodene kapljice u sitne kristale, koje stvaraju [[snijeg]].
 
Kiša se sastoji od krupnih kapljica vode. Da bi iz oblaka padala kiša, moraju od sitnih kapljica nastati krupnije, jer sitne kapljice padaju sporo, pa se na putu ispare. Ljeti uslijed brzog i velikog zagrijavanja diže se u visinu zrak s velikim sadržajem vlage, gdje se ohladi ispod 0 [[°C]]. Kako ljeti sadrži zrak više vlage nego zimi, stvorit će se ohlađivanjem veliki kristali odnosno [[led]], koji pada kao [[tuča]] na Zemlju. Zemaljska površina gubi noću [[Toplinsko zračenje|ižarivanjem]] velik dio [[toplina|topline]], koju je danju primila putem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. Uslijed toga nastaje ohlađivanje zraka, a time kondenzacija suvišne vlage u obliku kapljica na površini Zemlje. To je [[rosa]]. Zimi zbog istog razloga nastaje ohlađivanje ispod 0 °C, a time smrzavanje rose u obliku iglica, što se zove [[mraz]].