Josip Jelačić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 104:
Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjetu na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima:
{{Citat4|lijevo|''Batthyany:'' Vidimo se na Dravi.
''Jelačić'': Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot:Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}}
[[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]]
[[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]]
Line 120 ⟶ 122:
Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko ''Jelačićevoga'' guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2.000 ''Crnogoraca''. U pismu od [[ 17. studenoga]] ''Njegoš'' guverneru ''Dalmacije'' piše:
{{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}}
Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine.
Line 131 ⟶ 133:
== 1849. godina ==
[[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|
U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]].
Line 142 ⟶ 144:
== Društveno djelovanje ==
[[Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|mini|Spomenik banu Jelačiću [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]]
Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''.
Line 166 ⟶ 168:
Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedlu, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen.
Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedlu od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić], arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se je za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj.
=== Djeca ===
[[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića]]
Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu.
== Smrt ==
Line 182 ⟶ 184:
== Odličja ==
Nepotpun popis:
* Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach,
* Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/>
* Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/>
Line 205 ⟶ 207:
** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića
** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] "Ban Josip Jelčić" za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi "Olimp"
* Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref> I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi], hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>
* [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>
== Galerija ==
Line 239 ⟶ 241:
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=135 Hrvatski biografski leksikon - Josip Jelačić]
* {{deu oznaka}} [http://www.literature.at/webinterface/library/ALO-BOOK_V01?objid=12306&zoom=3&ocr=&page=3&gobtn=Go%21 Literature.at, Gedichte von Joseph Freiherrn von Jelačić (Pjesme Bana Josipa Jelačića), Wien 1851]
* [http://www.mgz.hr/hr/postav/josip_jelacic/ Stalni postav 28. Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]]
* [[Tomislav Markus]], [http://hrcak.srce.hr/file/46058 ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848-1849.''], ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', br. 12
* {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, [http://hrcak.srce.hr/file/38754 ''Ban Josip Jelačić in Croatian oral legends: between history and myth''], ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', sv. 41, br. 1
▲* [[Tomislav Markus]], [http://hrcak.srce.hr/file/46058 ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848-1849.''], ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', br. 12, Studeni 2006.
▲* {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, [http://hrcak.srce.hr/file/38754 ''Ban Josip Jelačić in Croatian oral legends: between history and myth''], ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', sv. 41, br. 1, Lipanj 2004.
| |||