Razlika između inačica stranice »Josip Jelačić«

Dodano 1.567 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
}}
 
'''Josip grof [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]] Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] - [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]), bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti Hrvata. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Mađarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak.
 
== Mladost ==
Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja Češka Republika), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko|Topuskom]] te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica.
 
Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedlu, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' (od [[1949.]] godine ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''], Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>
 
Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedlu od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić], arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se je za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj.
[[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića]]
 
Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedlu od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, ''[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''], Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa.
 
== Smrt ==
Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[19. svibnja|19.]]/[[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza polnoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''], Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u ponoćOsijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. PokopanTijelo mu je bilo balzamirano te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski], zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref>
 
== Djela ==
* ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte''., WienBeč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.)
* ''Pjesme - Gedichte'', prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić - Pjesme/Gedichte], dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28950 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Josip Jelačić]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=135 Hrvatski biografski leksikon - Josip Jelačić], [[Nikša Stančić]] (2005.)
* {{deu oznaka}} [http://www.literature.at/webinterface/library/ALO-BOOK_V01?objid=12306&zoom=3&ocr=&page=3&gobtn=Go%21 Literature.at, Gedichte von Joseph Freiherrn von Jelačić (Pjesme Bana Josipa Jelačića), Wien 1851]
* [http://www.mgz.hr/hr/postav/josip_jelacic/ Stalni postav 28. Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]]