Koncentracijski logor Jasenovac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
hrvatski naziv, uklonjena brojka koja je prema istraživanjima Igora Vukića i Romana Leljaka pogrešna Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
uklonjeni internacionalizmi |
||
Redak 83:
Njemačka Sigurnosna služba, Sicherheitsdienst, prosinca 1943. izvjestila je da je Vjekoslav Luburić kao zapovjednik svih sabirnih logora u NDH odgovoran za 80.000 u Staroj Gradiški i 20.000 u drugim logorima. <ref name=":2" />
Dužnosnik SS-a Ernst Fick, piše u ožujku 1944. god. u izvješću [[Heinrich Himmler|Himmleru]] da je u [[Ustaški
Njemačko korištenje podatka o izrazito visokom broju pobijenih Srba - znatno većem nego što demografi smatraju mogućim - je vrlo vjerojatno predstavljalo "svjesno pretjerivanje. Nijemci i Talijani poticali su glasine o velikom broju srpskih žrtava koje su počinili ustaše kako bi izazvali još više neprijateljstava između Srba i Hrvata te se oni stoga ne bi ujedinili u oružanom otporu protiv okupacijskih snaga. Nijemci su takve procjene posebno koristili u okupiranoj Srbiji kako bi Srbe uvjerili u potrebu da se suzdrže oružane borbe protiv okupacijskoga režima jer bi to moglo ugroziti biološki opstanak srpskoga naroda. Također su htjeli održati mir i red u NDH iz vojnih i ekonomskih razloga. Naspram toga, Talijani su pokušavali iskoristiti Srbe u NDH kao protutežu Hrvatima i da bi destabilizirali ustaški režim. Do studenoga 1941. širili su glasine u onim dijelovima koje su Talijani pripojili i u onima koje su ponovno zauzeli da su ustaše dosad već ubili pola milijuna Srba."<ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945; OKUPACIJA I KOLABORACIJA|author=Jozo Tomasevich|first=Tomasevich, Jozo,|last=|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=2010|chapter=Preuveličavanje broja žrtava|chapterurl=|editor=|url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf|format=|edition=|language=|pages=810-813|publisher=EPH Liber|location=Zagreb|others=Naslov izvornika War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Kollaboration by Jozo Tomasevich, Stanford University Press|quote=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=0804736154|id=}}</ref>
Redak 135:
JUSP Jasenovac na svojim internetskim stranicama (stanje 4. travnja 2015. god.) objavljuje tekst "Je li u Jasenovcu poslije ustaškog bio i partizanski (komunistički) logor?", u kojem se opisuje istraživanje koje je nakon 2002. god. obavila ta ustanova, intervjuiranjem mještana Jasenovaca koji se sjećaju razdoblja nakon II. svjetskog rata: navodi se tu da su krajem 1945. te do lipnja 1946. godine u Jasenovac dovođene grupe od po stotinjak ratnih zarobljenika radi raščišćavanja ruševina i drugih radova. Potom je, navodi se kod JUSP Jasenovac, iz velikog zarobljeničkog logora koje su komunističke vlasti sredinom 1946. god. osnovale u Viktorovcu kod Siska pod imenom "Zavod za prisilni rad Sisak" dovedeno u Jasenovac oko 600 zarobljenika; ti su ratni zarobljenici imali relativno uredni tretman, te su primali i posjete rodbine. Broj tih zarobljenika smanjio se u jesen 1947. na 170 - 180, da bi i zadnji bili odvedeni iz Jasenovca 1948. godine. Mještani Jasenovca se, međutim, sjećaju pojedinačnih likvidacija i ubijanja manjih skupina u okolnom području i u blizini bivšeg ustaškog logora III Ciglana (u šumi Zelenika i oko željezničke pruge); žrtve su bili povratnici ili bjegunci s [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] i [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburga]], osobe iz obližnjih krajeva koji su dobrovoljno ili prisilno bili u unovačeni u ustaše te su pri povratku kućama bili presretani i ubijeni. U svim izjavama mještana spominje se likvidacija zatočenika jedne kolone ratnih zarobljenika s Križnog puta, potkraj svibnja ili početkom lipnja 1945. u selu [[Trebež (Jasenovac)|Trebež]], oko 15 kilometara uzvodno od Jasenovca. Radilo se o ratnim zarobljenicima dovedenim na likvidaciju iz Zavoda za prisilni rad Sisak.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 "PITAJU NAS - Je li u Jasenovcu poslije ustaškog bio i partizanski (komunistički) logor?"] mrežne stranice JUSP Jasenovac, pristupljeno 4. travnja 2015.</ref>
Partizanski prvoborac, politički komesar, povjesničar i publicist [[Slavko Goldstein]] potvrdio je postojanje poslijeratnog logora. Voditelj Romano Bolković ga je u emisiji OTV-a [[2 u 9]], emitiranoj 26. siječnja 2004. godine u 21 h pitao o postojanju, a Goldstein je izjavio „… Na području ‘Spomen područja Jasenovac’ nije više bilo logora, on je uništen, ali je jedan logor osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu Jasenovac i postojao je dvije godine. Imamo iskaze logoraša … zapovjednika … mještana Jasenovca …". Ostaje nejasnim zašto je poslije u kasnijim izjavama govorio suprotno. CIA je u svome izvješću od 29. svibnja 1951. navodi brojku od 39 poratnih
== Krivotvorenje broja ubijenih ==
Redak 156:
== Manipulacije fotografijama ==
Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac objavila je 2008. godin je Fotomonografiju autorice Nataše Mataušić, s velikim brojem izvornih fotografija iz Sabirnog logora Jasenovac, ali također s nevjerodostojnim slikama snimljenim na drugim mjestima, koje su u raznim prigodama i opetovano bile korištene uz tvrdnje da su posrijedi slike zločina iz Jasenovca. Tako su primjerice fotografije zvjerskog ubojstva dvojice slovenskih partizana od strane njemačkih vojnika pripisivana ustašama u Jasenovcu; kao i slike grupe pobijenih domobrana i civila izvučenih iz Save u Sisku (uzvodno od Jasenovca, dakle) u svibnju 1945. godine. Kao ilustracije ubijanja zarobljenika u Jasenovcu korištene su iste slike koje su u knjigama korištene kao dokumenti o ustaškim zločinima počinjenima u drugim krajevima, pa čak i kao dokumenti o zločinima partizana. Autorica navodi da su i slike iz njemačkih
U veljači i ožujku 2009. godine je u časopisu "Glas Koncila" objavljena serija od 7 članaka autora Tomislava Vukovića, koji također ukazuju da su u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata korištene mnoge fotografije koje se s Jasenovcem ne mogu dovesti u vezu, ili čak za koje se pouzdano zna da su snimljene na drugim mjestima, kako bi se pomoću njih, u nedostatku pravih dokumentarnih slika, pokušalo dokazivati strahotu zločina u Jasenovcu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.pobijeni.info/userfiles/Fotokrivotvorine-o-Jasenovackom-logoru.pdf|title=FOTOKRIVOTVORINE O JASENOVAČKOME LOGORU (1)-(7) serija članaka, Glas Koncila br. 6 do 12 iz 2009.|author=Tomislav Vuković|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=16. kolovoza 2018.}}</ref> Postoje fotografije za koje se zna da su snimljene u Jasenovcu, ali na njima nije dokumentiran neki pojedinačni zločin.<ref>{{Citiranje weba|url=https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2016/03/dijanovic487_knjiga-koja-znanstveno-ruc5a1i-jasenovac48dki-mit-i-poziva-na-daljnja-istrac5beivanja.pdf|title="Vladimir Horvat, Igor Vukić, Stipo Pilić i Blanka Matković, Jasenovački logori – istraživanja', Društvo za istraživanje
| |||