Sovjetsko-kineski raskol: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Napravio stranicu
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
 
== Kontekst ==
U periodu između kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i kraja [[Kineski građanski rat|Kineskog građanskog rata]] 1949. godine, dogodilo se nekoliko sovjetskih intervencija u [[Kina|Kinu]]. Jedna takva bila je i kratkotrajni rat 1929. godine u kojem je [[Crvena armija]] porazila lokalne kineske gospodare rata u [[Mandžurija|Mandžuriji]]. 1934. godine, sovjetska je armija ponovo intervenirala u zapadnoj kineskoj pokrajini [[Xinjiang]]. Nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Europi, Sovjeti, tada pod [[Josif Staljin|Staljinovim]] vodstvom pristaju prebaciti težište rata na daleki istok kako bi pridonjeli u istjerivanju Japanaca iz Mandžurije. S pobjedom komunista u Kineskom građanskom ratu, kinesko-sovjetski odnosi ponovo postaju dobri, a kineski komunisti počeli su gledati na Sovjetski Savez kao velikog brata, koji bratskoj kineskoj komunističkoj partiji treba pomoći u ostvarivanju obnove zemlje i tehnološkog napretka. Nakon početka [[Korejski rat|Rata u Koreji]], Kina se, uz Staljinovo odobravanje uključila u rat na strani [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Ford|first=Harold.P.|authorlink=|coauthors=|title=Calling the Sino-Soviet Split — Central Intelligence Agency|url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter98_99/art05.html|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2019-02-03|citat:="The Chinese leaders have been at great pains to obtain possession of nuclear weapons. They strenuously tried-this is no secret-to get the Soviet Union to give them the atomic bomb. The CPSU and the Soviet Government naturally could not consider this, since it might have led to the most serious consequences. 26"}}</ref> Do 1949. godine Sovjetski savez je detonirao svoju prvu [[Nuklearno oružje|nuklearnu bombu]]. Iako su Sovjeti Kinezima obećali da će u slučaju potrebe braniti komunstičku Kinu nuklearnim oružjem, [[Mao Ce-tung]] je smatrao da s obzirom na veličinu i važnost Kine, Sovjeti trebaju podjeliti nuklearno naoružanje. Hruščov nije bio sklon tome, ali su Kinezima u sklopu ranije kinesko-sovjetske suradnje već bili dostupni gotovo svi materijali potrebni za izradu nuklearne bombe, pa je bilo samo pitanje vremena kada će ju ovi i sami napraviti.<ref name=":0" /> Mao je također zamjerao Hruščovu povlačenje s Kube i odbacivao Hruščovljevove ideje koegzistencije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://les-yeux-du-monde.fr/histoires/20090-la-rupture-sino-sovietique-des/%20|title=La rupture sino-soviétique des années 1960|last=Alexandre LIEBERMANN|date=2014-11-03|work=Les Yeux du Monde|language=fr-FR|accessdate=2019-02-03}}</ref>
 
U međuvremenu je u Kini od 1958. komunistička partija pokušavala obnoviti razrušenu zemlju i tehnološki dostići zapad pokretanjem prorgama pod nazivom [[Veliki skok naprijed]] koji je završio neslavno i neuspješno a Kina je nakon njega i dalje ostala relativno nerazvijena zemlja.
Redak 10:
 
=== Kinesko-sovjetski pogranični sukob ===
1964. godine, Kina je uspješno detonirala svoju nuklearnu bomvu. 1966. godine Mao Ce-tung u Kini pokreče [[Kineska kulturna revolucija|Kinesku kulturnu revoluciju]] zbog čega čitava država zapada u stanje nemira i političkog nasilja. Ovo se odrazilo i na do tada već nepopularne Sovjete, pa je agresivna omladina koja je nastala kao nositelj revolucije, tzv. Crvena garda počela agresivno izražavati nezadovoljstvo prema onim Sovjetima kojima su to mogli. U tu svrhu, primjerice, ulica koja je vodlia prema sovjetskom veleposlanstvu u Kini je preimenovana u Ulicu revizionizma, a crvenogardejci su počeli maltretirati i sovjetsko diplomatsko osoblje koje je ostaloradilo u [[Peking|Pekingu]]. Grupe crvenogardejaca ubrzo su se počeli pojavljivati i na kineskim granicama sa Sovjetskim Savezom, provocirajući i maltretirajući sovjetske graničare. Pogranične čarke 1969. godine su kulminirale kod riječnog otoka Karabarov (kineski: Zhenbao), što je uzrokovalo [[Sovjetski-kineski pogranični rat]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=Rusija će Kini predati sporni teritorij na Dalekom istoku|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=395666|accessdate=2019-02-03}}</ref> u kojem su Kinezi zauzeli sporni otok i pritom zarobili (za tadašnje prilike) jedan od najmodernijih sovjetskih tenkova [[T-62]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=WoT – Istorijski kutak – kada ronioci zarobe tenk!|url=https://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?yyyy=2016&mm=05&nav_id=1133533|accessdate=2019-02-03}}</ref> Dodatni bijes među sovjetimaSovjetima uzrokovala je navodna izjava Meo Ce-tunga da Kina SSSR-u tek treba "ispostaviti račun" za teritorije koji su Kini zauzeti za vrijeme [[Rusko Carstvo|carske Rusije]].
 
Iako su bili tehnološki opremljeniji od Kine, Sovjete je itekako zabrinjavala situacija, jer su Kinezi bili brojčano daleko jači od njih zbog čega su mogli lako zauzeti i nastaniti široke prazne prostore južnog Sibira uzduž kineske granice.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Why China Will Reclaim Siberia|url=https://www.nytimes.com/roomfordebate/2014/07/03/where-do-borders-need-to-be-redrawn/why-china-will-reclaim-siberia|accessdate=2019-02-03}}</ref> 11. rujna 1969. godine Sovjeti su s Kinezima započeli pregovore oko granice, no odnosi između dviju država i dalje su ostali jako zategnuti sve do kraja [[Hladni rat|Hladnog rata]].
 
== Vanjske poveznice ==
Line 17 ⟶ 19:
 
<br />
 
== Izvori ==