Planina Donja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodan izvor i podatak o br. stan. 2011. |
|||
Redak 76:
==Povijest==
Planina se u pisanim povijesnim izvorima prvi put spominje već 1209. god. kao „mjesto koje se naziva Planina“ - locus qui dicitur Planina, dok se 1279. spominje kao Planina terra – „posjed Planina“. Iz tih izvora saznajemo da je početkom 13. st. viteški red Ivana ili red Ivanovca – cruciferi sancto sepulchri – u podnožju gore Lipa podigao samostan i crkvu Sv. Juraja. Najnovija su istraživanja pokazala da je Planina pripadala križonoscima sv. Groba jeruzalemskoga - cruciferi de s. Sepulchro Jorosolinitano - srednjovjekovnom redu koji je imao svoje sjedište u Glogovnici. Planina je u srednjem vijeku bila zasebni posjed, najvjerojatnije templarski, koji je morao imati svoje središte, a sve upućuje na „umjetni“ brežuljak Gradec. Potkraj 19. st. su starci u Kašini pričali o „poganskom“ gradu kod Planine od čega je i danas ostao jedan zaselak nasuprot kapelici Sv. Juraja kojeg se naziva „po Gradom“, gdje je nekad bio i ribnjak.
Ne zna se kada je kapelica Sv.Juraja utemeljena, no prastara je i osnovana prije 1261. godine, kako mogu posvjedočiti oci Isusovci, posjednici planine do 1773. godine prema knjizi računa ostaloj od ove crkve(koja je nekada bila župna i snabdijevena oprostima za blagdan sv. Jurja). U tornju su dva zvona, kapela je opasana zidom“. Da je kapela sv. Jurja sagrađena u XIII. Stoljeću svjedoči „bez sumnje masivni profilirani dovratnik glavnih ulaznih vrata“.
Mjesni vodovod u Planini Donjoj i [[Planina Gornja|Planini Gornjoj]] koji je i danas u uporabi, radio se [[1968.]] i [[1969.]] da bi bio otvoren u jesen 1969.
| |||