Međuplanetna prašina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
YiFeiBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: migracija 6 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q986563 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Artist’s impression of bright exozodiacal light image.jpg|mini|320px|Umjetnički prikaz međuplanetarne prašine s [[egzoplanet]]a]]
'''Međuplanetna prašina''' je [[svemirska prašina]] (male čestice koje lebde u [[svemirsko prostranstvo|svemirskom prostranstvu]]). Ova tvar iz našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] i inih [[planetni sustav|planetnih sustava]]. Mase je ispod 10<sup>−5</sup> g i polumjera ispod 100 µm. Najvažniji izvor međuplanetne prašine su [[komet|kometi]], [[asteroid|asteroidi]] i ina [[mala tijela Sunčevog sustava|mala tijela]] kao komadići koji nastaju pri međusobnom srazu većih komada. <ref>Thomas Henning: Astromineralogy. Springer, Berlin 2003, ISBN 3-540-44323-1; [http://books.google.at/books?id=tCuH_Nx-xw8C&printsec=frontcover&dq=Astromineralogy&hl=de&ei=AxzGTqLnA8zmtQbA0d2BBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDUQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false @google books], pristupljeno 18. studenoga 2011.</ref> Osim toga mogu ispariti komadići većih komada tvari u blizini Sunca. Čestice prašine ne ostaju trajno u Sunčevom sustavu. Vrlo mali komadići prašine su [[tlak elektromagnetskog zračenja|tlakom zračenja]] Sunčevog [[Sunčeva radijacija|svjetla]] potisnuti prema van, dok se veći komadi sve više približavaju Suncu po [[Poynting-Robertsonov efekt|Poynting-Robertsonovom efektu]] i tad ispare ili se fragmentiraju.<ref>Arnold Hanslmeier: Einführung in Astronomie und Astrophysik. Spektrum Akad. Verl., Berlin 2002, ISBN 3-8274-1127-0</ref>
 
U Sunčevom sustavu čestice međuplanetne prašine ne samo da [[raspršenje|raspršuju]] Sunčevo [[Sunčeva svjetlost|svjetlo]] (pojava zvana [[zodijačka svjetlost]], koju ograničava [[ekliptika|ekliptička ravnina]]), nego također proizvode [[toplinski stup|termalnu]] [[emisijski spektar|emisiju]], koja je naprominentnije osobina svjetla [[noćno nebo|noćnog neba]] u domeni od 5 do 50 mikrometara valne duljine (Levasseur-Regourd, A.C. 1996). Zrnca koja karakterizira infracrvena emisija blizu [[Zemljina putanja|Zemljine putanje]] uobičajeno su veličine od 10 do 100 mikrometara (Backman, D., 1997).