Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
lektura
dopuna
Redak 31:
 
Prvi uvjet Vijeća EU (sustav razmjernog predstavništva) ispunjen je člankom 26.: ''Broj članova koji će biti izabran sa svake liste kandidata utvrđuje se na sljedeći način: Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. S liste kandidata izabrano je toliko kandidata koliko mandata je dobila ta lista.''
 
== Primjer raspodjele glasova ==
 
Primjer raspodjele mandata po D’Hondtovoj metodi prema rezultatima ankete za izbore za EP 2019. održanoj krajem siječnja 2019.:<ref name='CroElecto2019'>[https://direktno.hr/direkt/istrazivanje-javnog-mnijenja-plenkovic-prvi-put-najpozitivniji-politicar-prestigao-kolindu-grabar-kitarovic-145992/ direktno.hr], objavljeno 1. veljače 2019., pristupljeno 5. veljače 2019.</ref>
 
{| class='wikitable c1 c2 c3 c4 c5 c6 c7 c8' width='50%'
! Stranka ili<br>koalicija
! Glasova<br>ukupno
!colspan='2'| x:1
!colspan='2'| x:2 !! x:3 !! x:4
|-
| HDZ || 237.330
|style='border-right:0'| 237.330
|style='border-left:0' | '''(1)'''
|style='border-right:0'| 118.665
|style='border-left:0' | '''(4)''' || 79.110 '''(7)''' || 59.332 '''(12)'''
|-
| SDP || 197.640
|style='border-right:0'| 197.640
|style='border-left:0' | '''(2)'''
|style='border-right:0'| 98.820
|style='border-left:0' | '''(5)''' || 65.880 '''(9)''' || 49.410
|-
|Am. k.|| 125.550
|style='border-right:0'| 125.550
|style='border-left:0' | '''(3)'''
|style='border-right:0'| 62.775
|style='border-left:0' | '''(10)''' || 41.850 || 31.387
|-
|Ž. zid|| 94.410
|style='border-right:0'| 94.410
|style='border-left:0' | '''(6)'''
|style='border-right:0'| 47.205
|style='border-left:0' | || 31.470 || 23.602
|-
| NHR || 77.040
|style='border-right:0'| 77.040
|style='border-left:0' | '''(8)'''
|style='border-right:0'| 38.520
|style='border-left:0' | || 25.680 || 19.260
|-
| MOST || 60.930
|style='border-right:0'| 60.930
|style='border-left:0' | '''(11)'''
|style='border-right:0'| 30.465
|style='border-left:0' | || 20.310 || 15.232
|}
 
Na izbore za EP 2013. godine izišlo je 780.980 birača, godinu kasnije izašlo je 950.980 birača.<ref>[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/index.html#/app/eu-parlament-2014 www.izbori.hr], pristupljeno 5. veljače 2019.</ref> U gornjem primjeru pretpostavljen je izlazak 900.000 birača te su im glasovi raspodijeljeni po anketi provedenoj 21. – 31. siječnja na uzorku od 1041 ispitanika.<ref name='CroElecto2019' />
 
U ovom primjeru, i zadnji popis koji je prešao prag od 5 % (6,77 %) osvojio je zastupnički mandat, što ne mora biti slučaj, na [[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|izborima 2014.]] četiri su liste prešle prag od 5 %, ali samo su tri dobile zastupnike prilikom raspodjele mandata po D’Hondtovoj metodi, jer je četvrti popis dobio 63.437 glasova, a šestina glasova prve koalicije iznosila je 63.640, te je [[Savez za Hrvatsku (2014.)|Savezu za Hrvatsku]] mandat ''pobjegao'' za 203 glasa.<ref>[https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/235982/i-sluzbeno-potvrena-imena-11-hrvatskih-europarlamentaraca-savez-za-hrvatsku-izgubio-zbog-svega-203-glasa www.slobodnadalmacija.hr], "I službeno potvrđena imena 11 hrvatskih europarlamentaraca; Savez za Hrvatsku izgubio zbog svega 203 glasa", objavljeno 26. svibnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2019.</ref>
 
== Predizborne strategije ==
 
U gornjem primjeru šest različitih stranaka odnosno koalicija dobiva svoje zastupnike u EP. Na [[Izbori za Europski parlament 2013.|izborima 2013.]] bilo je 28 izbornih popisa, izborni prag su prešla tri popisa: HDZ – HSP AS – BUZ s 32,86 % te 6 zastupnika, SDP – HNS – HSU s 32,07 % te 5 zastupnika i Hrvatski laburisti - Stranka rada, s 5,77 % i jednim zastupnikom. Na [[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|izborima 2014.]] je bilo slično, tričetiri su izborna popisa prešla prag, prvi s 41,42 % (HDZ - HSS - HSP AS - BUZ), drugi rezultat je bio 29,93 % (SDP - HNS - IDS - HSU), te je s 9,42 % ORaH bio nešto uvjerljiviji nego laburisti godinu prije, no četvrti popis nije imao dovoljno glasova da bi osvojio zastupnički mandat.
 
Zbog izbornog praga od 5 % te nepouzdanih anketa, na izborima za EP česta je strategija koaliranja, koju redovito primjenjuju najveće stranke u Hrvatskoj, čime maksimiraju rezultate u odnosu na ionako povoljan izborni sustav za najpopularnije stranke.
Line 40 ⟶ 91:
Općenito, uz preferencijski sustav definiran člancima 23.: ''Članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju.'', i 24.: ''Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).'' koaliranje je suvisao način da se sačuvaju glasovi od propadanja.
 
Iako uU pogledu izbornih rezultata koaliranje nema nedostataka, skoro jedini mogući nedostatci ove strategije su oni političke vrste - npr. pad rejtinga neke stranke koja ulazi u neprincipijelne koalicije. Preferencijski sustav otklanja svaki prigovor da se u koaliciji ne zna snaga svakog člana koalicije, jer pri konačnom poretku nije presudno bitan dogovoreni poredak, nego je bitan izboreni poredak.
 
== Kronološki popis izbora ==