Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisan 1 bajt ,  prije 7 mjeseci
Prve [[teorija|teorije]] o toplini osnivale su se na shvaćanju da je toplina tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije. To se shvaćanje počelo mijenjati kada je potkraj 18. stoljeća [[Benjamin Thompson|B. Th. Rumford]] uočio da je toplina razvijena pri [[bušenje|bušenju]] [[top]]ovskih cijevi razmjerno utrošenomu [[mehanički rad|mehaničkom radu]]. [[James Prescott Joule|J. P. Joule]] [[pokus]]ima je 1843. pokazao da rad može prelaziti u toplinu. [[Jouleova toplina]] je toplina koju proizvede [[električna struja]] prolaskom kroz [[električni vodič]] tijekom nekoga vremena, jednaka je umnošku [[električni otpor|električnoga otpora]], kvadrata [[jakost]]i električne struje i vremena.
 
Sredinom 19. stoljeća razvili su [[Rudolf Clausius|R. J. E. Clausius]], [[Ludwig Boltzmann|L. Boltzmann]] i drugi [[Kinetička teorija plinova|kinetičku teoriju plinova]] prema kojoj je toplina rezultat mehaničkoga gibanja [[molekula]]. To je gibanje prvi uočio [[Robert Brown|R. Brown]] ([[Brownovo gibanje]]). U kinetičkoj teoriji plinova temperatura tijela dovodi se u vezu s prosječnom [[kinetička energija|kinetičkom energijom]] mehaničkoga [[gibanje|gibanja]] molekula. Zagrijavanje tijela je povećanje kinetičke energije molekula..
 
== Izvori topline ==