Nevesinje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 213:
Zbog ovog novog doseljenja Hrvata katolika ovom kolonizacijom te pojačanim planištarenjem,<ref name="Šarac, Planištarenje"/> tako i radi uspostavljeno jakog vojnog garnizona i brojnih obitelji monarhijskih činovnika, došla je potreba za crkvu zbog povećanog broja katolika i nije se više moglo ometati. Lokacija se dobila na lijepom mjestu zvanom Megdan. Albanac koji je u Nevesinje došao po ulasku Austrije u BiH i bio liferant za vojsku, Gašpar Preka, otac ministra i HSS-ova zastupnika [[Nikola Preka|Nikole]], pomogao je mnogo za izgradnju crkve.<ref name="Ilija Martić"/>
[[Datoteka:Zemljovid župe Nevesinje.jpg|mini|desno|Zemljovid župe Nevesinje]]
Župa je osnovana je tek svibnja 1899. godine odlukom biskupa [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]].<ref name="md-tm-župa"/> Najveća je katolička župa u Hercegovini. Organizirana je radi Hrvata katolika kojih je bilo u središtu Nevesinja, u više naselja razmještenih po [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskom polju]] i okolnim visoravnima, zatim uz kanjon Gornje Neretve (Ulog), i to u: Bojištima, Sopiljima, [[Pridvorci (Nevesinje, BiH)|Pridvorcima]], Kruševljanima, Dramiševu, Seljanima, [[Vranješina|Vranješini]] i Oblju, kao i područje Foče i Čajniča.<ref>[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?menuID=85 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Nevesinje'' (pristupljeno 24. lipnja 2017.)</ref> Posvećena je u čast [[Uznesenje BDM|Uznesenja]] Blažene Djevice Marije. Prostire se uglavnom s gornje strane planine [[Velež (planina)|Velež]]a i tijekom vremena obuhvaćala je 23 sela. Decizijom odnosno Rješenjem Svete Stolice od 17. srpnja 1899. župa je dodijeljena dijecezanskomu svećenstvu, a prema prethodnom dogovoru između biskupa fra Paškala Buconjića i Provincije hercegovačkih franjevaca. Od 1901. do 1903. prvi župnik don [[Marijan Kelava]] uspio je podignuti i župnu crkvu i [[župni stan]].<ref name="md-tm-župa"/> Nevesinjski župnici dobili su u upravu sve planine počev od [[Gornje Dubrave|Gornjih Dubrava]] do [[Foča|Foče]] i [[Kalinovik|Kalinovnika]], uglavnom ove: [[Morine]], [[Somine]], [[Crvanj]], [[Orlovac]], [[Kladovo Polje]], [[Bukovi Do]], [[Krbine]], Treskavicu, i neke su imale i podnazive. U samoj okolini Nevesinja bilo je srazmjerno malo katolika, u prvo vrijeme svega nekoliko stotina, pa je župnik ljeti obilazio planine i planištare te one stalno naseljene obitelji (onda njih tridesetak) u Borču i na Oblju (na Oblju ih je ostalo do rata samo dvije). Ljetni obilazak planina i planištara dugo je trajao. Župnik je s dva konja i jednim momkom pošao u obilazak i došao bi u jednu [[mahala|mahalu]], gdje bi razapeli šator. Navečer bi [[ispovijed]]io sve, vrlo rano ujutro bi na groblju rekao [[misa|misu]] i podijelio [[pričest|sv. pričest]]. Drugog ili trećeg dana stigli bi do druge mahale i tako mjesec dana redom pred Gospojinu ili po Gospojini. Putem su dobivali dodatne terete, zbog običaja da su domaćice župniku darovale poveliku planinsku grudu [[sir]]a.<ref name="Ilija Martić"/> Nevesinjska župa obuhvaća današnje općinu Nevesinje i Kalinovik, župa je izrazite dijaspore, čiji katolici su do rata u BiH osim u središtu živjeli u devet drugih naselja razmještenih po vrlo širokom Nevesinjskom polju i okolnim visoravnima te uz kanjon Gornje Neretve (Ulog).<ref name="pismo upravitelja župe"/> Groblja i grobišta nevesinjske župe danas su od [[Donje Plužine|Donjih Plužina]], preko [[Morine (visoravan u BiH)|Morina]] i [[Somine|Somina]] do [[Ulog (Kalinovik, BiH)|Uloga]], pa dalje preko [[Obalj|Oblja]], [[Borač (predio)|Borča]] i [[Kladovo Polje|Kladova Polja]] i [[Zelengora|Zelengore]] do [[Foča|Foče]] i dalje.<ref>[http://www.md-tm.ba/clanci/ulog-svetkovina-sv-ane-i-sv-joakima Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] ''Ulog - svetkovina sv. Ane i sv. Joakima'', 26. srpnja 2014. (pristupljeno 27. lipnja 2017.)</ref>
Unatoč nesklonosti vlasti, nevesinjski su Hrvati su nastojali ostati i opstati na svome, a uz hrvatska nacionalna društva svećenici don [[Marijan Kelava]] i fra [[Srećko Škorput]] pomogli su da nevesinjski Hrvati očuvaju svoj nacionalni identitet - jezik, kulturu, običaje, ali svakako i svoju vjeru. Za Kelavina župnikovanja u Nevesinju, osnovana je [[Hrvatska seljačka zadruga]], prva takve vrste u Hercegovini.<ref name="Šarac-Nevesinjski župnici7">[http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-7-toni-sarac-2683.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (7). ''Rad hrvatskih nacionalnih kulturnih društava i hrvatskih političkih organizacija u Nevesinju'' 23. studenoga 2009. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)</ref> Kad je don Kelava premješten 1908. u Studence, župa je praktično povjerena Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji.<ref name="md-tm-župa"/> [[16. svibnja]] [[1911.]] osnovana je [[Hrvatska čitaonica]] u Nevesinju, čiji su osnivači bili don Marijan Kelava, [[Gašpar Precca]], Matan Perković, dr. Ilija Badovinac, [[Nikola Precca]], župnik don Marijan Kelava te [[Jeronim Gelineo]], predsjednik povjereništva Napretka u Nevesinju. Hrvatska čitaonica bila je važno kulturno mjesto Hrvata. U sklopu nje djelovao je Tamburaški zbor, zatim povjereništvo [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Nevesinje i aktivna je bila knjižnica s 92 sveska.<ref name="Šarac-Nevesinjski župnici7"/> Župnik je 1911. bio fra Ambro Miletić.<ref name="Šarac-Nevesinjski župnici9"/> 1911. povjerenik Napretka za Nevesinje postao je [[Nikola Precca]]. Općenito je nevesinjski ogranak Napretka bio bitna karika u cjelokupnom radu Napretka. Pri izgradnji [[Zakladni dom HKD Napredak u Sarajevu|Zakladnog doma]] 1913., među pismenim čestitarima izdvajaju prvi čovjek nevesinjskog Napretka i njegovi suradnici. Na svečanostima, gdje je nazočilo desetak tisuća Hrvata, sudjelovali su brojni ugledni građani i Napretkovci iz istočne Hercegovine, od kojih se izdvaja članove Napretka iz Nevesinja i Trebinja.<ref name="Šarac-Nevesinjski župnici7">[http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-7-toni-sarac-2683.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (7). ''Rad hrvatskih nacionalnih kulturnih društava i hrvatskih političkih organizacija u Nevesinju'' 23. studenoga 2009. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)</ref>
Redak 231:
Godine 1933. Nevesinje je uključeno u župe mostarskoga samostana, koje administrira Provincija. Zvono za crkvu nabavljeno 1936. godine. Sljedeće godine podignuta je filijalna [[crkva sv. Ane i sv. Joakima u Ulogu|crkva sv. Ane i sv. Joakima]] u [[Ulog (Kalinovik, BiH)|Ulogu]]. Predratne 1940. župa je imala najveći broj vjernika u povijesti ikad - 1647 vjernika. Prije rata podignuta je za stočare mala crkvica sv. Ilije, [[Morine]].<ref name="md-tm-župa">[http://www.md-tm.ba/clanci/zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-nevesinje Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] ''Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje'', 5. travnja 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)</ref> Do 1941. u Nevesinju je djelovala podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskoga kulturnog društva Napredak]], [[Matica hrvatska]], Hrvatska čitaonica s tamburaškim zborom, a prva seljačka zadruga u Bosni i Hercegovini s nacionalnim predznakom bila je nevesinjska [[Hrvatska seljačka zadruga]]. <ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)</ref> Do Drugoga svjetskog rata nevesinjski su župnici stanovali u Župnoj kući.<ref name="Šarac-Nevesinjski župnici9">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-9-toni-sarac-2685.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; (Izvor: [[Ivica Puljić]], Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988.; Ratko Perić, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000.) 25. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref> Početkom stoljeća bio je skroman broj katolika u nevesinjskoj župi početkom 20. soljeća, međutim u nadolazećim je desetljećima katoličko pučanstvo raslo naglo. Već 1932. u 145 katoličkih domova živjelo je 1275 osoba, brojne i plodne obitelji pune životne snage. Godine 1940. katolika je došlo do 1647 osoba, što je bio povijesni maksimum u novo doba.<ref name="tajna smanjenja">[http://www.zupa-nevesinje.com/files/file/nevesinje_reportaza_iz_svjetla_rijeci.pdf Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Reportaža iz Svjetla riječi: ''Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba'' (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref>
Agrarne reforme u Jugoslaviji pretvorile su nevesinjske muslimane u siromahe, što je utjecalo na novo smanjenje broja muslimana.<ref name="saff"/>
Nevesinjska župa prostire se na 4 000 km2. 33 mjesta se izričito spominju u monografiji o Katoličkoj Crkvi u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini kao mjesta u kojima je bilo katolika: Baketa, Bišina, Bojišta, Boljuni, Brod na Drini, Busovača, Cerova, Crvanj, Čajniče, Čelebići, Dramiševo, Foča, Kruševljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Trnovača, Ulog, Ustikolina, Vranješina i područje Gacka. Filijale su joj u Planini. Časne sestre djelovale su u župi od 1924. do 1949. godine. Pred Drugi svjetski rat bio je najveći broj katolika – nešto više od 2 000, od čega 1 647 u zapadnom dijelu župe, potom 300 vjernika na području administrature Foča-Čajniče te na području Gacka 94 katolika; danas na području župe stalno živi oko 150 katolika, raspoređenih od Nevesinja do Čajniča, premda je znatan broj i onih koji danas žive u drugim obližnjim krajevima, ali redovito borave na svojim imanjima i u svojim kućama na području župe.<ref>[https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/monografija-o-zupi-nevesinje/1319 Nedjelja] KT: ''Monografija o župi Nevesinje'', 21. kolovoza 2017. (pristupljeno 19. veljače 2019.)</ref><ref> prof. Anton Šarac i don Ante Luburić: ''Katolička Crkva u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini od pokušaja osnutka samostalne župe do 2000. godine – govore nam dokumenti '', 2017.</ref><ref> ''Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju'', prir. Anton Šarac, 2014.</ref>
=== Drugi svjetski rat ===
| |||