Bitka na Kosovu polju: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
England wiki kaže da je John of Palisna https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Kosovo
m uklonjena promjena suradnika 93.136.7.167 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dvanaesti Igrač
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 4:
== Uvod ==
 
Nakon pada [[Sofija|Sofije]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[1382]].) i [[Niš]]a u [[Srbija|Srbiji]] ([[1386]].) otvorila su se Turcima vrata u Srbiju. Lazar je pomoću bosanske vojske [[1387.]] godine razbio [[Tursko Carstvo|Turke]] kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona bosanska pobjeda kod [[bitka kod Bileće|Bileće]] ([[1388]].) razjarila je [[Murat I.|sultana Murata I.]] Prvi na udaru bio je knez [[Lazar Hrebeljanović|Lazar]]. Izmirivši se sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], [[Kraljevina Ugarska|ugarskim]] kraljem tražio je i pomoć [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]], bosanskoga kralja. [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko]] mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]]. Njima su se pridružili križari iz Hrvatske pod vodstvom bana [[IvanIvaniš PaližnaHorvat|IvanaIvaniša PaližneHorvata]]. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]] i [[Česi|Čeha]]<ref name="bvis235">Ангелов, Д., Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref>. [[Mađarska]] i [[Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985]] [[Budimpešta]], ISBN 963-05-0929-6</ref>
 
== Bitka i njezine posljedice ==
Redak 13:
Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebljanović: Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Turcima, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na turskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i [[Bitka kod Nikopolja|kod Nikopolja]] (1396.), te u bitci sa Mongolima kod Ankare ("Angore") (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Turke 1402. godine<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3322011/podlistak.asp "ANGORSKA BITKA 1402. (II. dio) - UGAŠENA TURSKA MUNJA", Marinko Ogorec, "Hrvatski vojnik" broj 332, veljača 2011.]</ref>, priliku da se otrgne od neugodne podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu sa Turcima, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju [[Žigmund Luksemburški|Žigmundu Luksemburškom]], čije je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u važnoj bitci kod Nikopolja.
 
==Vidi još==
*[[Srpski mit o Kosovu]]
== Reference ==