Accelerated Graphics Port: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija
Rjecina (razgovor | doprinosi)
Novi tekst
Redak 1:
'''Accelerated Graphics Port''' ili '''AGP''' port je bio razvijen od [[Intel]]a [[1996]]. godine kako bi se uvećala brzina [[grafička kartica|grafičkih kartica]] spojenih na [[Matičnu ploču|matične ploče]] kompjutera. U stvarnosti ova sabirnica je samo poboljšana generacija PCI porta što mu je bilo i vidljivo iz prvobitnog imena [[PCI]] verzija 2.1 . Od prethodnika je preuzeta i brzina sabirnice koja je u skladu s verzijom 2 ubrzana na 66 Mhz što je točno dvaput od onih prvobitnih PCI-evih 33 Mhz.
'''Accelerated Graphics Port''' ili '''AGP''' je vrlo brzo sučelje koje je smješteno između [[grafička kartica|grafičke kartice]] i [[Mati%C4%8Dna_plo%C4%8Da|matične ploče]].
 
==Povijest==
AGP zaobilazi usko grlo [[PCI]]-sabirnice i ostvaruje direktnu vezu sa [[chipset]]om na matičnoj ploči kako bi aplikacije mogle iskoristiti veliku brzinu i snagu grafičkih kartica.
 
U isto doba kada [[Intel]] donosi odluku o stvaranju '''AGP''' standarda on donosi stratešku odluku o napuštanju socketa 7 s ciljem odvajanja od konkurenciju koju su tada činili [[AMD]], [[Cyrix]] i [[Centaur]]. Kako bi kupce Intel privukao na svoj [[Pentium II]] procesor i novi socket što izlaze [[1997]] godine on donosi odluku o postavljanju chipseta s AGP-om na nove matične ploče kako bi se marketinškom kampanjom o boljoj grafici (pored ostalog) nanijela što veća šteta konkurenciji. Iako je taj od Intela nikada priznati projekt postigao određeni uspjeh (uništenje Cyrix i Centaura)nezavisni proizvođači matičnih ploča su uvidjeli grafičke sposobnosti AGP-a i počeli graditi [[socket 7]] ploče s AGP portom čime je ovaj standard postao sastavni dio svih kompjutera bez obzira na proizvođača od [[1998]]. godine.
Najčešći podaci koji se prenose putem AGP-sabirnice su teksture koje se koriste u 3D-aplikacijama i [[Računalna igra|računalnim igrama]].
 
==Sposobnosti==
 
Prva verzija AGP porta imena AGP je radila na sabirnici od 66 [[Mhz]] što je omogućavalo prenos podataka između grafičke kartice i matične ploče u brzini od 266 MB/s. Kako je kasnijim verzijama porta to bilo uvelike nadmašeno navesti ćemo popis svih verzija porta s brzinama pronosa podataka:
 
* AGP 66 x 1 = 66 Mhz s prenosom podataka od 266 MB/s
* AGP 1.0 66 x 2 = 133 Mhz s prenosom podataka od 533 MB/s
* AGP 2.0 66 x 4 = 266 Mhz s prenosom podataka od 1066 MB/s
* AGP 3.0 66 x 8 = 533 Mhz s prenosom podataka od 2133 MB/s
 
Nakon ove posljednje verzije AGP svjetski kompjutorski lideri su donesli odluku o ukidanju ovoga standarda kako bi se zamjenio s [[PCI E]] koji je imao već u prvoj godini proizvodnje brzinu prenosa podataka od 5.8 GB/s što je gotovo 3 puta brže od AGP 3.0
 
==Kraj AGP-a==
 
Kao što je Intel stvorio ovaj port tako ga je i 2004 godine odlučio ukinuti. U toj odluci on ima punu podršku [[Microsoft]]a koji zbog svojih pravnih problema pruža punu podršku novom grafičkom standardu.
Pokušavajući produžiti život AGPa određen broj proizvođača je između 2004 i 2006 godine izbacio nekoliko matičnih ploča s hibridnim portovima kako bi se moglo na PCI E spojiti AGP kartica ti proizvođači i standardi su:
 
*AGP Express port kojega je postavila na svoje matične ploče [[ECS]] kompanija.
*AGI port kojega je postavila na svoje matične ploče [[ASRock]] kompanija
*AGX port kojega je postavila na svoje matične ploče [[Epox]] kompanija
*XGP port kojega je postavila na svoje matične ploče [[Biostar]] kompanija
 
Svi ti hibridni portovi predstavljaju određeni problem svojim vlasnicima pošto prihvaćaju samo određene AGP grafičke kartice. Danas početkom [[2007]] godine se na tržištu još samo teoretski mogu naći čipseti na matičnim pločama koje podržavaju čisti AGP tako da je smrt ovog porta već postala činjenično stanje.
 
{{PC sabirnice}}