Kristal: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Kristal |
Nadopunio Kristal |
||
Redak 1:
[[datoteka:Snow crystallization in Akureyri 2005-02-26 19-03-37.jpeg|mini|desno|
[[datoteka:Quartz oisan.jpg|mini|
{{multiple image
'''Kristal''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''crystallus'' od [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰρύσταλλος'': led, ledac, kremen prozirac) je [[fizikalno tijelo]] u [[Krutine|čvrstom]] [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] koje je građeno od pravilno [[prostor|trodimenzijski]] [[period]]ički raspoređenih [[atom]]a, [[ion]]a ili [[molekula]], to jest ima [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]]. Pravilni je raspored [[Termodinamika|termodinamički]] najstabilniji i većina [[Krutine|čvrstih tvari]] kristalne je prirode. Kristali nastaju u procesu [[Kristalizacija|kristalizacije]] rastom iz pothlađene [[kapljevina|kapljevine]], pothlađene pare, plina, zasićene otopine, taline, nesređene (amorfne) čvrste faze ili manje stabilne kristalne faze. Unutrašnji pravilni raspored daje kristalu određenu simetriju koja se iskazuje u svojstvima i u vanjskom obliku kristala. Kristal ima određen geometrijski oblik. Kutovi među plohama kristala neke tvari konstantni su i za tu tvar svojstveni (karakteristični). Dijelovi nastali kalanjem kristala imaju ravne površine, a njihovi su kutovi također konstantni i svojstveni za dotičnu tvar. Dijelovi nastali sitnjenjem kristala opet su kristalići istih svojstava. <ref> '''kristali''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34004] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>▼
| align = right
| direction = horizontal
| width = 150
| header = [[Halit]] ([[kuhinjska sol]], NaCl): mikroskopski i makroskopski
| image1 = Sodium-chloride-3D-ionic.png
| width1 = 75
| alt1 = Halite crystal (microscopic)
| caption1 = Mikroskopska struktura kristala [[halit]]a (ljubičasti su ioni [[natrij]]a, zeleni su ioni [[klor]]a). To je [[kubični kristalni sustav]] u rasporedu [[atom]]a.
| image2 =Selpologne.jpg
| width2 = 75
| alt2 = Halite crystal (Macroscopic )
| caption2 = Makroskopski kristal halita (~ 16 [[metar|cm]]). Pravi kut (90˚) između kristalnih ploha nastaje zbog kubne simetrije rasporeda atoma.}}
[[datoteka:Crystal on graph paper.jpg|mini|desno|300px|Kristal [[kalcit]]a leži na milimetarskom papiru prikazujući [[dvolom]].]]
[[datoteka:Kristallstruktur Zementit.png|mini|desno|300px|Prikaz [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] [[cementit]]a Fe<sub>3</sub>C. [[Atom]]i [[željezo|željeza]] su plave boje, a [[ugljik]]a su crne boje i puno manji.]]
▲'''Kristal''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''crystallus'' od [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰρύσταλλος'': led, ledac, kremen prozirac) je [[fizikalno tijelo]] u [[Krutine|čvrstom]] [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] koje je građeno od pravilno [[prostor|trodimenzijski]] [[period]]ički raspoređenih [[atom]]a, [[ion]]a ili [[molekula]], to jest ima [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]]. Pravilni je raspored [[Termodinamika|termodinamički]] najstabilniji i većina [[Krutine|čvrstih tvari]] kristalne je prirode. Kristali nastaju u procesu [[Kristalizacija|kristalizacije]] rastom iz pothlađene [[kapljevina|kapljevine]], pothlađene [[para|pare]],
Svojstva kristala kao što su [[gustoća]], [[tvrdoća]], kalavost, [[elastičnost]], [[plastičnost]], magnetska i električna [[polarizacija]], [[vodljivost]] topline i struje, [[boja]], [[sjaj]], [[Refrakcija|lom]] i [[dvolom]] [[svjetlost]]i ovise o kemijskom sastavu i kristalnoj strukturi pa su zbog toga stalna. Međutim, mnoga su svojstva različita u različitim [[smjer]]ovima u kristalu i to se svojstvo označuje kao [[anizotropija]]. Ako se rast kristala odvijao bez vanjskih zapreka, njihovi su vanjski oblici geometrijski pravilni ([[Poliedar|poliedri]]), što je odraz njihove pravilne strukture. Kristalni poliedri mogu biti sastavljeni od ploha jedne kristalne forme, to jest od ploha koje su međusobno simetrijski jednake, ili od kombinacije ploha više kristalnih formi. Iz stabilnosti strukture proizlaze i zakonitosti [[Morfologija|morfologije]] poliedara, koje su sadržane u kristalnim zakonima: u zakonu stalnosti kutova između bilo kojeg para ploha prisutnog na svim kristalima iste tvari, te u zakonu racionalnog omjera parametara (odsječaka ploha po koordinatnim osima) prema kojemu su parametri po pojedinačnim osima bilo kojega para ploha na promatranom kristalu u omjeru malih [[Racionalni broj|racionalnih brojeva]]. U tome je bitna razlika između kristalnih i proizvoljnih poliedara (mnogoplošnika). Kristalni oblik svojstven je za mnoge kemijske tvari pa često omogućuje njihovo otkrivanje (identifikaciju), što se osobito koristi u [[Mineralogija|mineralogiji]]. Posve pravilni oblici susreću se samo kod monokristala; mnogo su češći kristalni agregati (polikristali) kod kojih svako zrno nema sve svoje svojstvene plohe ili je potpuno bez njih, a cijeli polikristal gledan kao cjelina nema jedinstvenu kristalnu strukturu. <ref> '''kristali''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34004] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
== Elementi simetrije kristala ==
| |||