Izbori u Republici Hrvatskoj: razlika između inačica

[[Ustav Republike Hrvatske|Hrvatski Ustav]] osigurava svakom državljaninu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] koji je navršio 18 godina života opće i jednako [[biračko pravo]] (članak 45. stavak 1. Ustava). [[Pasivno biračko pravo]] stječe se također sa 18 godina života. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Prema tome, sustav neposrednih izbora i tajno glasovanje ustavne su kategorije i ne mogu se mijenjati izbornim zakonodavstvom. Ustav Republike Hrvatske propisuje i obvezu da u izborima za [[Hrvatski sabor]] i [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] osigura ostvarenje biračkog prava svojim državljanima koji se u doba izbora nalaze izvan njenih granica (članak 45. stavak 2. Ustava) (tzv. dijaspora). Ta ustavna odredba usvojena je zbog velikog broja hrvatskih državljana koji prebivaju ili privremeno borave u inozemstvu, a koji bi tako bili u nemogućnost iskoristiti svoja ustavom data prava. Takve odredbe propisuju i druge države s većom emigracijom, npr. [[Italija]], [[Španjolska]], [[Grčka]], [[Portugal]].

 

 

Na državnoj razini se, u pravilu, svakih četiri godine održavaju izbori za zastupnike u [[Hrvatski sabor]] (osim u slučaju prijevremenih izbora), te svakih pet godina izbori za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]].