Stranka prava: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Novi izvori i podtekstovi o ideologiji |
|||
Redak 51:
Eugen Kvaternik je, isto kao i Starčević, imao velik utjecaj na stvaranje pravaške misli. Njegova ideja napretka proizašla je prije svega iz shvaćanja prošlosti. Hrvati su, prema Kvaterniku, postigli svoje povijesno pravo „prvobitnom, prirodnom, pravednom i neosporivom stečevinom“ za svojih seoba u [[6. stoljeće|6.]] i [[7. stoljeće|7. stoljeću]], tj. silom oružja i narodnim junaštvom. Kvaternikove ideje i stavovi bili su uvelike prožeti idealima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] te želje za sličnim djelovanjem i u Hrvatskoj. Time se i razlikovao od Starčevića, koji je rekao: „Od stotine buna jedva da jedna ispadne dobro po narod, stoga ja bih rekao da su one po narode ubitačnije nego prijestolja.“<ref>Djela Ante Starčevića, Govori, Odbor kluba Stranke prava, Zagreb, 1893., str. 46</ref>
Pravaška ideologija u svim svojim oblicima, vođena od pravaških mislioca kao što su Stačević, Frank, Horvat, Pilar, Milobar i Štadler temeljit će se na liberalnom ili konzervativnom pogledu unutar [[Monarhizam|parlamentarnog monarhizma]], naspram [[Republikanizam|republikanizma]].<ref>Ante Brešić Mikulić, Monarhizam kao ideologija i pokret u 21.st., Obnova časopis, br. 8, Zagreb, (2017.), str: 85-87.</ref> Bilo kao nezavisnoj [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]] ili kao riješavanju hrvatskog pitanja kroz [[Trijalizam]] unutar [[Austro-Ugarska|Habsburške monarhije]].<ref>Srđan Budisavljević, Stvaranje-Države-SHS, Zagreb, (1958.), str. 132-133.</ref>
== Pravaška ideologija (monarhizam) ==
U početku Starčević se zalagao i podržavao [[Ilirski pokret]], kasnije preuzima poglede iz francuskog razdoblja vezana uz [[Nacionalizam|nacionalizam]] i [[Liberalizam|liberalizam]], u pogledu na slobode i prava naroda i nacija, vjerski pluralizam i parlamentarni [[Monarhizam|monarhizam]].<ref>
U pogledu na državno pravo i idealni državni ustroj, smatrao je da Hrvatska treba biti suverena, liberalna i nacionalna [[Ustavna monarhija|parlamentarna monarhija]] naspram republike.<ref>Ante Starčević, Vladavina; Republika ili Monarhija, Izabrani spisi (1943), str: 447</ref><ref>Ante Starčević, Dr. Ante Starčević – Otac hrvatskog nacionalizma, ''Što se tiče oblika vladavine, Starčeviću je bila uzor ustavna monarhija i britanski parlamentarizam.'', http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10939-ante-starevi-otac-hrvatskog-nacionalizma-22.html</ref> U kojoj suverenost Vladara dolazi iz naroda, umjesto Crkve i aristokracije<ref>Ante Starčević, Vladavina; Republika ili Monarhija, Izabrani spisi (1943), str: 447</ref>
== Pravaška ideologija (republikanizam 1919.) ==
Nakon ukidanja Stranke prava 1918., novi politčki kurs vode [[Vladimir Prebeg]] i [[Ante Pavelić]], budući poglavnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], koji osnivaju Hrvatsku stranku prava. Ta stranka počiva na [[Republikanskom programu]] donesenom iste 1919. Taj program čini najveće odstupanje od stračevićanske misli još od vremena odvajanja milinovaca. Ponajprije odbacuje Stačevićevu, Frankovu, Horvatovu, Pilarovu, Milobarovu i Štadlerovu formu koja će se odvijati oko liberlaizma, konzervativizma i monarhizma. Nova ideologija u novom politčko-ideološkom diskursu temeljit će se na republikanizmu i nacionalizmu.
== Hrvatski sabor 1861. ==
| |||