Auguste Bravais: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Auguste Bravais |
|||
Redak 52:
U prirodi se često nalaze komadići [[materija|materije]], koji su omeđeni ravnim plohama i predstavljaju pravilna geometrijska tijela kao [[kocka|kocke]], [[Piramida (geometrija)|piramide]], [[Oktaedar|oktaedre]] i tako dalje. Proučavanje takvih pravilnih kristala već je odavno jedan od osnovnih zadataka [[Mineralogija|mineraloga]], a [[matematičar]]i su našli poticaja u kristalima da nauku o [[simetrija]]ma razviju do vrlo visokog stupnja. Duboko fizičko značenje dobilo je ispitivanje kristala tek modernom [[Atomska fizika|atomnom teorijom]]. Činjenice o kristalima nesumljivo govore da je to prototip sastava [[Krutine|čvrstog tijela]]. Čvrsti oblik materije osniva se na kristalnoj strukturi. Ako je komadić čvrste materije jedan kristal, tad se pravilni oblik razabire na prvi pogled. No ako se čvrsto tijelo sastoji od mnogo sitnih kristala, koji su poredani u svim mogućim smjerovima, tad je simetrija strukture izbrisana za naše oko.
Već u 18. stoljeću je naslutio [[René Just Haüy|R. J. Haüy]], da je pojava kristala uzrokovana pravilnim rasporedom osnovnih djelića. Zamislimo li te djeliće kao kocke, možemo njima izgraditi razna [[Geometrijsko tijelo|geometrijska tijela]]. Haüyev model kristala usavršio je
Za kristal je svojstveno da se određeni raspored molekula periodički ponavlja u prostoru. Promatrat ćemo najprije jednostavnu kristalnu rešetku koja je građena od samih jednakih [[atom]]a ili [[molekula]]. Onaj određeni raspored molekula koji se ponavlja u prostoru obuhvatimo u jednu elementarnu ćeliju. Paralelnim pomakom ćelije u sva tri prostorna smjera možemo izgraditi čitavu rešetku. Tip rešetke možemo prema tome jednoznačno utvrditi elementarnom ćelijom.
| |||