Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 129:
 
== Potpora ''Deklaraciji'' od Hrvata u emigraciji ==
''Deklaracija'' je pozitivno odjeknula i dobila je potporu u hrvatskoj emigraciji koja ju objavljuje u svojim časopisima i prevodi na glavne svjetske jezike. [[Karlo Mirth]] preveo je i objavio tekst ''Deklaracije'' na [[engleski jezik]] u časopisu ''[[Croatia Press]]'' (1–2/1967., sv. 21).<ref name="Vinko Grubišić">[[Vinko Grubišić]], [http://www.matica.hr/hr/511/pogledi-na-deklaraciju-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika-u-sjevernoj-i-juznoj-americi-26708/ ''Pogledi na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u Sjevernoj i Južnoj Americi]'', ''Hrvatska revija'', br. 1, 2017., pristupljeno 24. lipnja 2017.</ref> [[19. travnja]] 1967. godine [[Hrvatska akademija Amerike]] (The Croatian Academy of America) objavila je ''Izjavu Hrvatske akademije Amerike o zgrebačkoj jezičnoj deklaraciji''.<ref name="Vinko Grubišić"/><ref>{{eng oznaka}} Stan Granic, [http://www.hic.hr/hrvatski/izdavalastvo/FOLIA.pdf ''Pronouncements concerning the Language of the Croats. (1850-1995).''], ''[[Folia Croatica-Canadiana]]'', sv. II, 1999., str. 186. - 188.</ref>{{fusg|1}} ''Izjava'' je objavljena u časopisu ''[[Journal of Croatian Studies]]'' (VII–VIII/1967, str. 195. - 196.) a u istome broju objavljen je tekst ''Deklaracije'' na engleskome jeziku preuzet iz ''Croatia Pressa'' i ''"komentar jednoga od tada najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca izvan Hrvatske, [[Krsto Spalatin|Krste (Christophera) Spalatina]]"''.<ref name="Vinko Grubišić"/> [[30. travnja]] 1967. godine u svezi Deklaracije hrvatski pisci i autori u emigraciji objavili su ''[[Apel hrvatskih pisaca i autora u emigraciji]]''. ''Apel'' je objavljen na hrvatskome, [[Njemački jezik|njemačkome]] i [[Francuski jezik|francuskome jeziku]] u ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'', (1-2, 1967.) a potpisnici kojega bili su: [[Luka Brajnović]], [[Luka Fertilio]], [[Alan Horić]], [[Andrija Ilić]], [[Nada Kesterčanek Vujica]], [[Lucijan Kordić]], [[Predrag Kordić]], [[Ivo Lendić]], [[Enver Mehmedagić]], [[Vinko Nikolić]], [[Boris Maruna|Borislav Maruna]], [[Antun Nizeteo]], [[Gracijan Raspudić]], [[Mirko Čović]], [[Krunoslav Draganović]], [[Jere Jareb]], [[Bogdan Radica]], [[Stjepan Ratković]], [[Franjo Trogrančić]] i [[Dušan Žanko]].<ref>{{eng oznaka}} Stan Granic, [http://www.hic.hr/hrvatski/izdavalastvo/FOLIA.pdf ''Pronouncements concerning the Language of the Croats. (1850-1995).''], ''Folia Croatica-Canadiana'', sv. II, 1999., str. 188. - 191.</ref>
 
{{citat|Istom je ova Deklaracija hrvatskome narodnom preporodu, koji je pred 132 godine započeo pod Gajem, dala pravo konačno značenje... Slabljenje velikosrpskoga režima i države iskoristili su hrvatski književnici i jezikoslovci i Deklaracijom o hrvatskom književnom jeziku poništili i romantičarski bečki Književni dogovor iz 1850. i Zaključke Novosadskoga dogovora iz 1954. u eri Rankovića. Time su ovi hrvatski intelektualci izvršili drugi hrvatski narodni preporod, koji će i na kulturnome i političkome području imati dalekosežne posljedice. Deklaracija predstavlja historijsku etapu u oslobađanju hrvatskoga naroda, koja je u punome zamahu.|[[Jure Petričević]], ''Hrvatska revija'', 1-2, 1967.<ref>[[Marko Curać]], ''Deklaracija predstavlja historijsku etapu u oslobađanju hrvatskoga naroda'', ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', br. 661., 25. svibnja 2017., str. 47.</ref>}}
 
U časopisu ''[[Studia croatica]]'' (br. 24–27/1967.) objavljen je prijevod ''Deklaracije'' na [[španjolski jezik]] a [[Ivo Bogdan]] i [[Zdravko Sančević]] napisali su prigodne članke o hrvatskome jeziku.<ref name="Vinko Grubišić"/>
 
== Povezani članci ==