Vulkan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Vleder (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 10:
# '''Izlijevanjem''' - magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni pokrovi primjeri: [[SAD]], poluotok [[Dekan (visoravan)|Dekan]], [[Kamčatka]], [[Island]], tj. takozvani havajski tip vulkana. Ovakav tip erupcija javlja se u slučaju bazičnih magmi, s malom količinom volatila;
# '''Erupcijom''' - eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. ([[St. Helens]] 1980. g, [[Krakatau]] 1883. g, [[Mont Pele]] 1902. g)., azijski tip vulkana. Javlja se u slučaju magme sa puno volatila, kiselog tipa.
 
Ispod vulkana može nastati pukotina koja vodi do magme. Kako je pritisak tlaka pod zemljom mnogo veći nego na površini, tlak “gura” užarenu magmu na površinu i dolazi do erupcije ili izlijevanja lave (magma izlijevanjem postaje lava).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.stemlittleexplorers.com/hr/kako-napraviti-vulkan-kod-kuce/|title=Kako napraviti vulkan kod kuće - STEM aktivnost za djecu iz znanosti|author=Iva Leder|date=08. ožujka 2019.|work=stemlittleexplorers.com|language=hrvatski|publisher=STEM Mali istraživači}}</ref>
 
Osim lave iz vulkana može izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski [[pršinac|prašinac]] ili [[tuf]] – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te [[lapile]] – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.
Line 25 ⟶ 23:
Vulkani postoje i pod morem pa tako imamo i podvodne vulkane koji nerijetko stvaraju nove otoke. (npr. Havaji).
 
Aktivni vulkani na Zemlji tvore vulkanske zone. Najaktivnija vulkanska zona je ona koja okružujeoktužuje [[Tihi ocean]], još se naziva [[Pacifički vatreni krug]]. Nakon nje ona duž [[Središnji atlantski hrbat|Središnjeg atlantskog hrbata]]. Okomito na te dvije zone pruža se sredozemna zona, od američkog do euroazijaskog jarka (pukotine) gdje je zabilježena velika vulkanska aktivnost s puno manjih vulkana, ali i nekih koji su malo veći (npr. [[Kilimandžaro]])
 
U blizini vulkana područje je vrlo bogato [[Mineralne sirovine|ruda]]ma i termalnim izvorima, a tlo je veoma plodno, no živjeti u blizini vulkana je vrlo opasno što nam svjedoči i primjer Kratakaua – vulkanskog otoka koji je nakon 200 godina mirovanja eksplodirao, 1883. g. Ta je eksplozija raznijela veći dio otoka, ali i povećala dva susjedna otoka. Pretpostavlja se da je to bio najglasniji [[zvuk]] zabilježen u povijesti, čuo se u krugu od 5000 kilometara. Posljedice eksplozije bile su velike štete i [[plimni val]] visine 36 metara koji je uzeo 36&nbsp;000 života.
 
Nešto slično se dogodilo i s vulkanom Mont Pele koji je uništio grad [[St. Pierre]] kada je iz kratera izbio užareni oblak s [[vodena para|vodenom parom]], [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom ]]i drugim materijalommaterjalom, srušio se na grad i okolicu, potpuno uništio zgrade i polja te je 26&nbsp;000 ljudi poginulo.
 
Tako je i planina St. Helens u američkoj saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]] erumpirala 1980. g, eksplozija je raznijela vrh vulkana, a uokolo su letjele stijene veličine autobusa. Pretpostavlja se da je erupcija imala snagu 500 [[atomska bomba|atomskih bombi]], jer su sva stabla na području od 600 [[km&sup2;|četvornih kilometara]] sravnjena sa zemljom.
Line 45 ⟶ 43:
|wikicitat =
}}
 
<references />
[[Kategorija:Vulkani| ]]
 
<!-- interwiki -->