Razlika između inačica stranice »Kabala i umjetnost«

Dodano 437 bajtova ,  prije 1 godinu
m
bez sažetka
m
m
 
=== U likovnoj umjetnosti ===
Pokazano je kako Kabala tumači likovnu umjetnost, ali postoje li takva djela likovnih umjetnosti (slikarstva, kiparstva, arhitekture) u kojima je prisutna Kabala kao tema? U jednoj evangeličkoj crkvi u Bad Teinach-Zavelsteinu (u blizini Stuttgarta) na njenom oltaru, na triptihu zvanom „Die Kabbalistische Lehrtafel“, prikazuju se '''sefiroti''' – Božji atributi koji emaniraju iz Božje punine i očituju se u ovom fizičkom svijetu (i na ljudskom tijelu). Značajno je to da se u jednoj ''kršćanskoj crkvi'' daje likovni prikaz temeljnom učenju Kabale – sefirotima upisanim hebrejskim slovima. Tematika Kabale, općenito židovske duhovne tradicije, jako je prisutna u slikarstvu '''Marca Chagalla''' (1887-1985) jednog od najvećih židovskih, ali i svjetskih slikara modernog doba.
 
=== U plesu ===
 
=== U glazbi ===
Glazba se može ''tumačiti'' kabalistički, ali postoje i glazbena djela koja kao svoju temeljnu temu imaju Kabalu, koja jezikom glazbe prikazuju Kabalu. Očita je nazočnost Kabale u glazbi u skladbama zvanim "nigunim" (jedninau jednini: "nigun"). Riječ ''nigun'' (hebr: ניגון) označuje židovske religiozne pjesme te pripadne im melodije. Iako imaju neku temu, većinom su improvizirane; melodije su često sjetne, ali mogu biti i vesele, namijenjene plesu ili druženju za stolom.
=== U književnosti ===
Književna se djela mogu ''tumačiti'' kabalistički, ali postoje i književna djela koja za svoju temu imaju Kabalu, koja jezikom književnosti prikazuju Kabalu; umjetnička djela književnosti mogu biti prisutna u Kabali. Znakovita je činjenica da je temeljno djelo Kabale - '''''[[Zohar]]''''', nastao u drugoj polovini 13. stoljeću, par excellence književno djelo<ref>Hellner-Eshed, ''A River Flows from Eden'', str 17: " Tekst Zohara ...je pun asocijacija, neproniciv, iznenađujući, mnogozvučan i mnogoznačan. Te karakteristike podaruju tekstu njegovu jedinstvenu snagu i kvalitetu."</ref>. Karl Grözinger u knjizi "Kafka und die Kabbala" pokazuje koliko je u Kafkinoj literaturi prisutna stara rabinska tradicija kabalistički sadržaji.