Razlika između inačica stranice »Drniš«

Obrisano 19 bajtova ,  prije 2 godine
-od strane
m (uklonjena promjena suradnika 78.3.44.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.140.113.220)
Oznaka: brzo uklanjanje
(-od strane)
[[Gradina Drniš|Drniška Gradina]] nalazi se na 334 m nadmorske visine i dominira nad [[Petrovo polje|Petrovim poljem]] i putom prema Šibeniku odnosno Kninu, arheološki ostaci potječu od [[prapovijest]]i, a imamo zastupljena sva povijesna razdoblja gotovu u kontinuitetu do kraja [[19. stoljeće|19. st.]] kada utvrda potpuno gubi na važnosti u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]]. Gradina je registrirana kao [[spomenik kulture]] u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 147. Ostaci sadašnje tvrđave su: na jugu ostatak srednjovjekovne tvrđave (vlasništvo [[Nelipić]]a), a središnja kula i sjeveroistočni obrambeni zid su iz turskog vremena. U tursko doba, do pred početak [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ([[1647.]]) Drniš je imao, po [[Evlija Čelebija|Elviji Čelebiji]] 200-300 domaćinstava i pet [[džamija]]. Grad je bio opskrbljen tekućom vodom s [[Promina|Promine]], a na [[Čikola|Čikoli]] je bilo nekoliko [[most]]ova od kojih se jedan vidi i na Justerovoj veduti iz [[1708.]] g. U to vrijeme Drniš je imao status kasabe (varoši) i bio je središte nahije ili sudske ispostave u kojoj se nalazio [[naib]] (zamjenik kadije odnosno šef sudske ispostave) koji je bio podređen kadiji u Skradinu. U Drnišu je stolovao i [[dizdar]] (gradski kaštelan tj. zapovjednik posade u tvrđavi) kojem su bili podređeni vojvode i [[jasakčije]] (turski niži zapovjednici). [[Mleci|Mletačka Republika]] je zauzela Drniš [[1664.]] godine ([[Kandijski rat]]), ali ga je ubrzo vratila ([[1670.]]) da bi ga konačno zauzela [[1683.]]. Mletački general [[Leonardo Foscolo]] dao je velikim dijelom porušiti [[drniška tvrđava |drnišku]] utvrdu, ali su je ubrzo opet obnovili jer je sve do [[1715.]] postojala opasnost od prodora Turaka. Prva drniška, u doba Mletaka, općinska zgrada bila je također na Gradini (danas ruševine kuće [[Nakić–Vojnović]]). Venecijanska vlast uredila je posjedovne odnose (Mape Grimani) i organizirala određeni stupanj samouprave ([[Drniška liga]]) na čelu s guvernaturom (državna vlast), [[serdar]]om (narodni predstavnik) te [[harambaša|harambašom]] i sucima koje bira narod, a država ih potvrđuje. Oni su bili podređeni kninskom [[providur]]u.
 
Prestankom turske opasnosti Drniš se "spušta" sa Gradine, a prvi korak bio je izgradnja "palazzina" i "kvartira" [[1786.]]. Ti objekti su građeni u vojno-upravne svrhe, ali su označili početak novog Drniša sa centrom na Poljani, gdje je i danas. Godine [[1783.]] gradi se zgrada mletačkog suda (stara općinska zgrada), iza crkve sv. Ante, a [[1790.]] kuće Milić-Štrkalj u donjem dijelu Drniša (u kojoj su odsjeli [[1818.]] godine car [[Franjo I.]] i [[1875.]] godine car [[Franjo Josip]] prigodom svojih posjeta Drnišu. Nakon Venecije Drnišom vladaju [[Austrija]] ([[1798.]] – [[1806.]]), pa na kratko [[Francuska]] ([[1806.]] – [[1813.]]) i onda opet Austrija do [[1918.]]. U tom periodu dogodile su se značajne stvari za Drniš: 2. svibnja 1803. g. Drniš je dobio [[pošta]]nsku postaju: 1815 g. počinje kontinuirana nastava u drniškoj [[osnovna škola|osnovnoj školi]], iako je već 1708. g.godine zabilježeno poučavanjeda čitanja i pisanja od straneje fra [[Lovre Senetić|Lovre Senetića]] podučavao čitanje i pisanje; Osnivanje Drniške glazbe 1864. g; otvaranje "Slavjanske narodne čitaonice" 25. veljače 1867. g.; Školske godine 1869/ 70 [[talijanski jezik]] u školi je zamijenjen [[hrvatski jezik|hrvatskim]]; Godine 1877. Drniš je dobi [[željeznica|željeznički]] spoj sa [[Split]]om i [[Šibenik]]om, zahvaljujući [[rudnik|rudnicima]] [[mrki ugljen|mrkog ugljena]] u [[Siverić]]u koji su [[industrijalizacija|industrijalizirale]] ovaj kraj počevši od 1835. g.; 1908. g. Drniš je dobio tekuću vodu koju je do tada imao u Badnju od 1865. g. (Stara česma); Osnivanje [[Hrvatski sokol|Hrvatskog sokola]] 1901., a registriranog 1903.g. iz koga su se razvili svi [[sport]]ovi, a također se unapređivao kulturno-prosvjetni rad; 17. prosinca 1905. osnovana je Općinska štedionica s ciljem unapređenja [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[šumarstvo|šumarstva]] drniškog kraja; 1909. g. počinje se upotrebljavati hrvatski jezik u uredima i školama. Eksploatacija [[boksit]]a u Kalunu počela je [[1910.]] g. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Drniš se dva mjeseca nalazi pod upravom Narodnog vijeća i "zaštitom" [[vojska Kraljevine Srbije|vojske Kraljevine Srbije]] (od [[29. listopada]] do [[28. prosinca]] [[1918.]]), zatim [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] do [[5. travnja]] 1921.. Odlaskom Talijana vraćaju se Srbi u formi [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca]] odnosno Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. g. U periodu Kraljevine, Drniš je dobio [[radio]] postaju 1923. g. koja je ubrzo ugašena, [[električna struja|električnu struju]] i [[telefon]] 1925.,a te godine završena je i željeznička pruga prema Zagrebu. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Drniš je poprište sukoba [[ustaša]], [[partizan]]a i [[četnik]]a, poticanokoje odsu stranepoticali TalijanaTalijani i NijemacaNijemaci. Zajednički život Hrvata i Srba u socijalističkoj Jugoslaviji trajao je do 1990. godine kada su provedeni prvi parlamentarni izbori, koji su rezultirali proglašenjem Republike Hrvatske. Slijedom događanja, [[16. rujna]] 1991. [[Republika Srpska Krajina|pobunjeni Srbi]] napadaju i osvajaju grad Drniš, čije je stanovništvo primorano naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije [[operacija Oluja|Oluja]] [[5. kolovoza]] 1995., nakon čega se Drnišani konačno počinju vraćati svojim spaljenim i uništenim domovima.
 
== Spomenici i znamenitosti ==