Elektromotor: razlika između inačica

 

'''Istosmjerni motor''' ili '''motor za istosmjernu struju''' pretvara istosmjernu električnu struju u [[kružno gibanje]]. Stroj je tako konstruiran da može raditi kao [[električni generator]] istosmjerne struje ako se mehanički pokreće vanjskom silom. Svojstven je dio rotora motora za istosmjernu struju [[Komutator (elektromotor)|kolektor ili komutator]], pa je prema tome u Hrvatskoj uvriježen naziv '''kolektorski motor'''. Putem kolektora i [[četkica]] ostvaruje se [[Kontakt (elektrotehnika)|električni kontakt (dodir)]] s [[Rotor (elektrotehnika)|rotorskim]] [[Električna zavojnica|namotom]] i pretvara [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] u [[Istosmjerna struja|istosmjernu]]. [[Motor]] se izvodi s neovisnom, serijskom, složenom (kompaundiranom) uzbudom ili s trajnim [[magnet]]ima. Zbog mogućnosti kontinuirane promjene brzine okretanja istosmjerni se motor koristi u industriji te za pogon tračnih i nekih posebnih [[vozila]] (tramvaja, lokomotiva, elektromobila i drugo). Brzina se mijenja na razne načine, a u suvremenim se pogonima upravlja [[računalo]]m. Zbog mogućnosti napajanja iz [[akumulator]]skih [[baterija]], istosmjerni se motor koristi i kao pokretač [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] (na primjer u [[automobili]]ma i [[dizel]]skim agregatima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova održavanja te habanja (trošenja) četkica i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i pogonsku pouzdanost, manje koristi nego kavezni asinkroni motor.

 

Klasični istosmjerni motor se sastoji od rotirajuće armature koja je oblikovana u obliku [[elektromagnet]]a s dva pola i od statora kojega čine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski prekidač, [[Komutator (elektromotor)|komutator]], koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajući tako [[moment]] koji zakreće rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz [[električni vodič|vodič]] koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema [[pravilo lijeve ruke|pravilu lijeve ruke]], [[sila]] koja zbog svog [[hvatište|hvatišta]], koje se nalazi izvan [[os]]i rotacije rotora, stvara moment koji zakreće rotor. Električna veza između rotora i izvora istosmjerne struje se ostvaruje tako da se izvor istosmjerne struje spoji na [[grafit]]ne [[četkica|četkice]] koje kližu po komutatoru ili kolektoru. Prilikom prelaska četkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju uslijed čega dolazi do iskrenja četkica. Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih četkica, ali i do [[oksidacija|oksidacije]] i trošenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove vrste [[motor]]a. Iskrenje se pojačava ako se povećava: brzina okretanja motora ([[broj okretaja]]), [[električni napon]], [[opterećenje]], odnosno struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje osim samog uništavanja komutatora i četkica za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog [[šum]]a. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>