Inačica od 11. ožujka 2019. u 20:57 uredi RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 11. ožujka 2019. u 20:58 uredi ukloni ovu izmjenu RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 33: Povlastice koje su postignute sporazumom iiz 1817. godine (skupljanje [[danak\|danka]] od strane Srba, sigurnost od zloupotrebe spahija i drugih turskih činovnika, postavljanje knezova po nahijama, osnovanje Narodne kancelarije u Beogradu...) davale su Srbima izvjesnu samoupravu, koja je omogućavala dalji ekonomsko-društveni i politički razvitak. Nakon narednog Rusko-Turskog rata, [[Mir u Drinopolju 1829.\|~~Jedrenskim~~Mirom ~~mirom~~u Drinopolju 1828]]. godine trajnije je riješeno srpsko pitanje. Sultan je [[1830]]. i [[1833]]. godine izdao dvije svečane povelje - [[hatišerif\|hatišerifa]], kojima je bila potvrđena samouprava [[kneževina Srbija\|Kneževine Srbije]]. Jednom od odredaba hatišerifa iz [[1833]]. godine, feudalne obaveze srpskih seljaka su uračunate u godišnji danak koji je Srbija plaćala Porti. Ovim je formalno bilo riješeno i agrarno pitanje, te su ukinuti feudalni odnosi i efektivna turska vlast u Srbiji. [[Kategorija:Srpska vojna povijest]]

Drugi srpski ustanak: razlika između inačica